Južna Koreja je zvanično porinula najveću i najmoćniju podmornicu koju je do sada proizvela, označenu kao KSS-III Batch II i nazvanu „Jang Jeong-sil“. Ceremonija je održana u brodogradilištu Hanwha Oceans u gradu Jeou, gde je istaknuto da ova podmornica predstavlja ključni iskorak u domaćem pomorskom programu i dugoročno jačanje južnokorejskih odvraćajućih kapaciteta.
Program KSS-III već godinama predstavlja temelj strategije Seula za podvodno odvraćanje i očuvanje ravnoteže naspram Severne Koreje, ali i šireg regionalnog okruženja u kojem Kina i Japan takođe povećavaju sposobnosti svojih flota. Prva serija KSS-III podmornica (poznata kao Dosan Ahn Chang-ho klasa) već je u službi, dok druga serija, kojoj pripada i „Jang Jeong-sil“, donosi čitav niz modernizacija.
Nova podmornica je veća i tehnološki kompaktnija od prethodnika. Dužina joj se kreće oko 90 metara, a deplasman prelazi 3.500 tona, što znači više prostora za sisteme, navigaciju i oružje. Najveća promena je broj vertikalnih lansera: prva serija imala je šest lansirnih ćelija, dok „Jang Jeong-sil“ ima deset. Time se značajno povećava sposobnost platforme da nosi krstareće i balističke projektile namenjene gađanju ciljeva na kopnu sa velike udaljenosti, što ovu podmornicu svrstava u viši nivo strateškog značaja.
Posebnu pažnju privlači upotreba litijum-jonskih baterija, koje, kako se tvrdi, omogućavaju duži boravak pod vodom bez izrona. Južna Koreja je time napravila solidan tehnološki iskorak, jer litijum-jonske baterije nude tiši rad i veću energetsku gustinu u odnosu na tradicionalne sisteme. U kombinaciji sa unapređenim sonarom i sistemom za upravljanje borbenim operacijama, „Jang Jeong-sil“ bi trebalo da bude teško otkriti, što je jedna od najvažnijih karakteristika svih savremenih podmornica.
Očekuje se da ova podmornica uđe u aktivnu službu 2026. godine. Nakon nje stižu još dve iz iste serije, planirane za 2028. i 2031. godinu. Ovim tempom Južna Koreja ostaje među retkim državama koje same projektuju, proizvode i operišu konvencionalne podmornice sposobne za lansiranje dugometnih raketa.
Strategijski gledano, Seul ovom klasom učvršćuje svoju poziciju u istočnoazijskoj bezbednosnoj arhitekturi. Pored stalne tenzije sa Pjongjangom, region karakteriše i trka u naoružanju u kojoj Kina ubrzano povećava flotu, dok Japan modernizuje sopstvene podmornice. Uz to, Sjedinjene Države sve snažnije podstiču svoje saveznike u Indo-Pacifiku da jačaju samostalne vojne kapacitete kako bi se ravnoteža moći održala i bez direktnog američkog uskakanja u svakom kriznom momentu.
Sa druge strane, puna operativna vrednost dolazi tek kroz višegodišnje testiranje. Napredne baterije, nova generacija sonara i integracija kompleksnog oružnog sistema zahtevaju vreme, oprez i iskustvo posada. Tek će realni operativni uslovi pokazati koliko „Jang Jeong-sil“ zaista može da utiče na odnos sila pod vodom.
Ipak, porinuće ove podmornice simbol je jasnog puta: Južna Koreja više ne želi da bude samo država koja se oslanja na saveznike, već zemlja koja sama oblikuje pravila bezbednosne igre u regionu. A u svetu u kojem se sve više odluka donosi „ispod površine“, podmornica poput ove predstavlja tihu, ali snažnu poruku.
