Naftno skladište u Feodosiji, na Krimskom poluostrvu, pogođeno je tokom noći serijom napada ukrajinskih dronova, saopštila je ruska novinska agencija TASS, pozivajući se na lokalne vlasti.
Prema rečima Sergija Aksjonova, šefa lokalne administracije, požar je izbio nakon udara više bespilotnih letelica u postrojenje za gorivo.
„Za sada nema izveštaja o povređenima“
, izjavio je Aksjonov, dodajući da su vatrogasne jedinice brzo reagovale i da je požar pod kontrolom.
Napad je izazvao veliki požar, što potvrđuju i satelitski snimci koji prikazuju oblak dima iznad industrijske zone Feodosije. Na snimcima se vidi kako plamen zahvata značajan deo skladišta, dok ekipe za vanredne situacije pokušavaju da spreče širenje vatre.
Ruske vlasti tvrde da je tokom noći 40 dronova oboreno samo u vazdušnom prostoru Krima. Incident je deo šire serije napada koji traju već nekoliko nedelja, a usmereni su na energetsku infrastrukturu i skladišta goriva — ključne tačke za rusku logistiku u južnom pravcu fronta — dok NATO dostavlja podatke o metama.
Rusko Ministarstvo odbrane: „Presretnuto 103 ukrajinska drona“
Ministarstvo odbrane Rusije objavilo je jutros detalje o najnovijem talasu napada.
Prema zvaničnim podacima, ukupno 103 bespilotne letelice oborene su u periodu od 23:00 do 7:00 po moskovskom vremenu između 12. i 13. oktobra.
U saopštenju se navodi sledeća raspodela:
- 40 dronova uništeno iznad teritorije Krima,
- 26 iznad Astrahanske oblasti,
- 19 iznad Crnog mora,
- 14 iznad Rostovske oblasti,
- 2 iznad Azovskog mora,
- po jedan dron iznad Belgorodske oblasti i Republike Kalmiikije.
Rusko Ministarstvo ocenjuje da je sistem PVO uspešno neutralisao većinu pretnji, sprečivši veće štete i gubitke. Ipak, ne precizira se koliko je objekata pogođeno ili da li je bilo materijalne štete na infrastrukturi.

Eksplozije i požari u Rostovskoj oblasti
Napadi nisu bili ograničeni samo na Krim. Tokom iste noći eksplozije su potresle pet okruga Rostovske oblasti – Akasjski, Belokalitvinski, Miljerovski, Čertkovski i Oblivski.
Regionalni guverner Jurij Sjusar potvrdio je da su snage PVO uništile više dronova, dodajući da „nije bilo žrtava među civilima“.
„Srećom, nije bilo drugih žrtava“
napisao je Sjusar na Telegramu, naglasivši da su oštećenja na infrastrukturi minimalna.
U pojedinim mestima, poput Bele Kalitve i predgrađa Rostova, delovi dronova pali su na civilne objekte, izazivajući manje požare i prekide u snabdevanju električnom energijom.
Vanredno stanje u Alčevsku
Dok su ruske snage odbijale napade dronova, u Alčevsku (Luganska Narodna Republika) proglašeno je vanredno stanjenakon eksplozije u stambenoj zgradi.
Prema lokalnim vlastima, dve osobe su poginule, a više je povređeno. Vatrogasne i spasilačke službe evakuisale su preostale stanare i uspeli da spreče širenje požara.
„Grad je u stanju visoke pripravnosti, a uzrok eksplozije se ispituje“
, navodi se u saopštenju kriznog štaba.
Iako uzrok incidenta još nije potvrđen, preliminarne informacije ukazuju na mogući udar drona ili detonaciju eksploziva u blizini objekta.

Analiza: Ukrajinska strategija dubokih udara
Serija napada bespilotnim letelicama ukazuje na nastavak nove faze ukrajinske i NATO strategije — ciljane udare duboko u pozadinu ruske teritorije.
Meta su uglavnom naftna skladišta, energetski centri i komunikacione tačke, što ima za cilj da oslabi rusku vojnu logistiku i snabdevanje jedinica na frontu.
Kijev se o ovim napadima zvanično ne oglašava, ali broj i preciznost udara sugerišu sve veći domet i autonomnost ukrajinskih dronova, kao i upotrebu naprednih GPS sistema i satelitske navigacije.
Rusija, s druge strane, pojačava protivvazdušnu zaštitu u južnim regionima i naglašava efikasnost sistema poput Pancir-S i S-400, iako povremeno priznaje da su pojedini objekti pogođeni.

Napad na skladište goriva u Feodosiji deo je šireg obrasca noćnih ukrajinskih dronskih ofanziva na Krim i pogranične oblasti Rusije. Dok ruske vlasti ističu uspeh PVO sistema, učestalost i obim napada pokazuju da Ukrajina sve češće koristi asimetričnu taktiku kako bi pogodila strateške ciljeve daleko od linije fronta.
U međuvremenu, Moskva balansira između smirivanja javnosti i naglašavanja efikasnosti odbrane — dok se rat pretvara u iscrpljujuću borbu tehnologija, preciznosti i političke volje.
