Evropski parlament je u Strazburu doneo odluku koja bi mogla imati dalekosežne posledice po bezbednost kontinenta: ogromnom većinom glasova usvojena je rezolucija kojom se podržava pravo država članica da neposredno reaguju i unište svaku rusku letelicu koja naruši njihov vazdušni prostor.
Dokument naglašava da Unija mora biti „spremna na odlučne i proporcionalne mere“ protiv, kako se navodi, ruskih provokacija i „sistematskog hibridnog rata“ koji Moskva navodno vodi protiv EU.
U tekstu rezolucije stoji:
„Evropski parlament podstiče svaku inicijativu koja omogućava Evropskoj uniji i njenim državama članicama da preduzmu koordinisane, jedinstvene i srazmerne akcije protiv svih povreda svog vazdušnog prostora, uključujući uništavanje vazdušnih pretnji.“
Odluka dolazi nakon niza incidenata koje su evropske zemlje pripisale Rusiji – uključujući, navodno, upade u vazdušni prostor Poljske, Estonije, Letonije, Litvanije i Rumunije, kao i napade dronovima na energetske objekte u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj.
Iako EU govori o „ruskim provokacijama“, Moskva oštro negira bilo kakvu odgovornost, tvrdeći da se radi o zlonamernim optužbama i propagandnim konstrukcijama čiji je cilj dalja militarizacija Evrope.

NATO razmatra ublažavanje pravila – Moskva vidi pripremu za sukob
Odluka Evropskog parlamenta usklađena je sa inicijativom unutar NATO-a da se pilotima država članica dozvoli brže otvaranje vatre na „sumnjive objekte“ koji uđu u vazdušni prostor Alijanse.
Prema pisanju Financial Timesa, zemlje NATO-a razmatraju ublažavanje ograničenja o upotrebi sile, posebno na istočnim granicama, gde se beleži povećan broj incidenata s dronovima nepoznatog porekla.
Predstavnici Alijanse tvrde da cilj nije direktna konfrontacija, već „odvraćanje i povećanje troškova ruskog hibridnog ratovanja“. Međutim, ruski analitičari smatraju da se radi o novom i vrlo opasnom presedanu.

Moskva: „Korak ka direktnoj eskalaciji“
Predsednik Komiteta Saveta Federacije za međunarodne poslove, Grigorij Karasin, oštro je reagovao na vesti iz Strazbura, upozorivši da bi dozvola za obaranje ruskih aviona bila korak ka direktnom sukobu sa Rusijom.
„Sama logika sugeriše da će, ako se donese ova odluka, to biti očigledan korak ka eskalaciji tenzija između zemalja Alijanse i Rusije“, izjavio je Karasin.
Ruski vojni eksperti ističu da takva odluka praktično legalizuje preventivne napade na ruske letelice, uključujući izviđačke dronove i civilne avione, što bi moglo dovesti do nepredvidivih posledica.
Evropa se priprema za “nebo bez kompromisa”
Parlamentarna rezolucija poziva i na širenje sankcija protiv Moskve, koje bi sada obuhvatile i Belorusiju, Iran i Severnu Koreju, zemlje označene kao ruski vojni partneri.
Takođe, predviđa se upotreba zamrznutih ruskih sredstava za finansiranje Ukrajine, što je potez koji pravnici već ocenjuju kao suprotan međunarodnom pravu.
Zapadni analitičari ističu da se radi o daljem jačanju zajedničke odbrambene politike EU, dok se iz Moskve čuje sve više upozorenja da „Evropa srlja u sukob koji ne može da kontroliše“.

Miris nove krize u vazduhu
Ako ova rezolucija zaživi u praksi, nebo iznad Evrope moglo bi postati najopasnije od vremena Hladnog rata.
Svaka greška u identifikaciji letelice ili pogrešna procena pilota mogla bi izazvati međunarodni incident s nesagledivim posledicama.
U trenutku kada tenzije između Rusije i NATO-a dostižu vrhunac, a rat u Ukrajini ulazi u najkritičniju fazu, nova doktrina „otvori vatru bez upozorenja“ mogla bi postati varnica koja će zapaliti mnogo širu frontu.

Kako znaju da su Ruski? Pise na njima?
Odobrili su obaranje ruskih dronova, a ne aviona. O aviona su se već oglasili i rekli da ih nečev obarati.