Frankfurt na Majni se jutros ponovo suočio sa onim čega se svako veliko vazdušno čvorište pribojava: neovlašćenim dronom u neposrednoj blizini piste. Stacionarni sistem za detekciju bespilotnih letelica registrovao je objekat oko 700 metara zapadno od aerodromskog kompleksa, što je bilo dovoljno da u trenu pokrene unapred razrađenu proceduru — od poziva kontrolnog tornja do brze reakcije policije pokrajine Hesen.
U „vrućoj poteri“ po perimetru, patrole su ubrzo locirale i privele 41-godišnjeg hrvatskog državljanina, osumnjičenog za upravljanje dronom. Protiv njega je otvoren upravni postupak zbog kršenja propisa o letenju u zoni kritične infrastrukture. Istraga će morati da odgovori na ključno pitanje: motiv. Da li je reč o neodgovornom hobisti, testu zakonskih granica, komercijalnom snimanju bez dozvole — ili možda špijunu?
Za razliku od „klasičnih“ incidenata u vazdušnom saobraćaju, dronovi u zabranjenim zonama stvaraju specifičnu vrstu rizika: mali su, teško uočljivi, mogu da promene pravac u sekundi, a i kada ne izazovu direktan sudar — dovoljno je da uđu u kontrolisani prostor pa da dispečeri preusmeravaju prilaze, koče poletanja i prave „talase“ kašnjenja koji se brzo preliju na ceo kontinent. U tom smislu, Frankfurt nije izuzetak, već samo najvidljiviji primer šireg evropskog trenda rasta „neovlašćenih letova“ u okolini aerodroma.
Sistemi detekcije koje aerodromi postavljaju poslednjih godina sve su sofisticiraniji. Kombinuju RF-skener (traži kontrolne linkove dron–upravljač), akustične nizove (prepoznaju potpis propelera), i primenu radara optimizovanih za male, spore ciljeve sa minimalnim efektivnim radarskim presekom. Kada sistem „upeca“ signal u zoni crvene zabrane, protokol je jasan: upozorenje kontroli letenja, procena rizika, kontakt sa policijom i — ako treba — kratkotrajna obustava operacija dok se objekat ne identifikuje. Ovaj put, procedura je delovala: letelica je primećena, operater lociran, aerodrom ostao bez dužih zastoja.
Za operatera, međutim, posledice mogu biti teže. Letenje dronom u blizini aerodroma je u većini država strogo regulisano: obavezna registracija, geozabrane u kontrolisanom prostoru, maksimalne visine, i stroga „no-fly“ pravila oko pista. Kršenje tih okvira povlači novčane kazne, oduzimanje opreme, pa i krivičnu odgovornost ako je dovedena u pitanje bezbednost vazdušnog saobraćaja. Sudovi pritom sve manje imaju razumevanja za izgovore tipa „nisam znao“ — aplikacije i sami dronovi danas najčešće sadrže ugrađene geofence mape koje „zvone na uzbunu“ pre poletanja.

Šira priča je, naravno, tehnološka. Tržište hobi i komercijalnih dronova eksplodiralo je, a linija između „igračke“ i sposobne platforme postala je tanka. Istovremeno, aerodromi balansiraju između bezbednosti i operativnosti: anti-dron mere koje ometaju signal ili preuzimaju kontrolu nad dronom zahtevaju stroge zakonske uslove, jer svako „slepilo“ u etru može da poremeti i druge sisteme. Zbog toga je primarni fokus i dalje — rano otkrivanje, brza procena rizika i precizna intervencija na zemlji.
Incident kod Frankfurta zato je i upozorenje i zanimljiv primer: infrastruktura detekcije funkcioniše, procedure reaguju, ali ljudski faktor ostaje najtanji sloj bezbednosti. U eri kada su dronovi postali „džepni vazdušni saobraćaj“, pravila igre su kristalno jasna — a kazna za ignorisanje tih pravila sve skuplja. Kako istraga bude odmicala, saznaćemo i da li je motiv bio banalna nepažnja, promišljeni pokušaj da se probaju granice sistema ili možda špijunska operacija.

Ma nije to tacno. Garant je Rus hrvatskog porekla. Hahahaaa
Ysraša, ko drugi? Nisu normalni, Frankfurt ne civilizovano mesto, to nije mesto za ysraše👎
Zanimljivo je da Hrvati pored rukovanja dronova iznad Frankfurta obučavaju rumunske teroriste u Srbiji koju smo mi terorističku ćeliju zatvorili pre neki dan.