NaslovnaAnalitikaSimulacija nuklearnog udara: šta bi se dogodilo u prvih 20 minuta raketnog...

Simulacija nuklearnog udara: šta bi se dogodilo u prvih 20 minuta raketnog napada na SAD?

Interesantan video na kanalu Infographics Show ponovo je otvorio neprijatna pitanja: kako bi izgledali prvi minuti ako bi SAD bile na udaru nuklearnog oružja?

Umesto senzacionalizma, simulacija pokušava da racionalno prikaže šta bi realno moglo da se dogodi – od izbora meta, preko letnih vremena projektila, do reakcije sistema za uzbunu i komandovanje. Iako autor obrađuje svoju zemlju, princip je manje više isti za ceo svet.

Dve logike gađanja: „kontrasila“ i „kontravrednosti“

Simulacija polazi od dva klasična pristupa:

  • Kontrasila: udar na vojne kapacitete protivnika (silosi ICBM, područja raspoređivanja mobilnih lansera, avio-baze, komandni centri, radarski i PVO čvorovi) kako bi se oslabio njegov odgovor.
  • Kontravrednosti: udar na ekonomska, politička i društvena središta (velike luke, megalopolisi, energetska postrojenja, sedišta vlade) sa ciljem da se slomi moral i onesposobi oporavak.

U praksi, svaka realistična kampanja kombinuje oba pristupa: prvi talas nastoji da „oslepi i utiša“ odbranu, a naredni da pogodi simbole i kritičnu infrastrukturu.

Pet zona najvećeg rizika

Video kao „prvu kartu“ navodi pet pojaseva:

  1. Zapadna obala – zbog luka Los Anđelesa/Long Biča, gustom industrijsko-tehnološkog pojasa i vazduhoplovnih baza.
  2. Velike ravnice – široka zona raspoređenih silosa interkontinentalnih raketa (ICBM); gustina ciljeva zahteva više bojevih glava za neutralizaciju.
  3. Srednji zapad – iako manje militarizovan, sadrži industrijske klastere i finansijske čvorove (npr. Čikago).
  4. Jug – velike baze, naftna i gasna infrastruktura, rafinerije; pogodak bi stvorio nestašice goriva i energetski šok.
  5. Severoistočna obala – „srce“ federalne vlasti: Vašington, Pentagon, Norfok, Njujork; udar ovde ima i operativnu i snažnu psihološku težinu.
lgm 30g minuteman iii
lgm 30g minuteman iii lasniran iz silosa

Prvih 20 minuta: zašto su kritični

Vreme doleta zavisi od nosača: SLBM sa podmornica u blizini obale imaju kraće letno vreme od ICBM lansiranih sa kontinenta. U najgorem slučaju, prva upozorenja stižu u roku od nekoliko minuta. U tom uskom prozoru sistemi ranog upozoravanja (sateliti, radarski pojasevi) alarmiraju NORAD i komandne strukture. Istovremeno, civilni sistemi (EAS/WEA) puštaju upozorenja na televiziji, radio-stanicama i mobilnim telefonima.

Simulacija pretpostavlja da bi prvi talas bio usmeren na kontrasilu – baze strateških bombardera, silose ICBM, radarske i komandne čvorove – kako bi se umanjio kapacitet odmazde. Paralelno, nekoliko bojevih glava usmerilo bi se ka ključnim kontravrednostima radi šok-efekta i poremećaja infrastrukture (elektroenergetske mreže, telekomunikacije, saobraćajni čvorovi).

Kako bi reagovala država

U prvim minutima pokreću se protokoli kontinuiteta vlasti (COG). Letelica E-4B „Nightwatch“ (leteći komandni centar) i E-6B „TACAMO“ (komunikacije sa podmornicama i strateškim snagama) preuzimaju kritične uloge u komandno-kontrolnom lancu. Na terenu, lokalni hitne/požarne službe aktiviraju planove za masovne žrtve (MCI), ali im kapacitet vrlo brzo biva preopterećen.

e 4b nightwatch
e 4b nightwatch

Sistemi PRO kao što je Ground-based Midcourse Defense (GMD) imaju ograničen broj presretača i specifičan profil ciljeva; oni ne nude „štit nad svakom metom“, već poslednju šansu protiv ograničenog broja dolazećih bojevih glava. Simulacija zato ne nudi lažnu utehu: čak i uz presretanja, šteta bi bila masivna.

Infrastruktura pod udarom

Udar na proizvodnju i prenos struje (transformatorske stanice, dalekovodi), kao i na saobraćajne čvorove (luke, ključni mostovi, železničke raskrsnice) brzo bi izazvao kaskadne kvarove: prekide napajanja, poremećaje mobilne mreže i interneta, zatvaranje tunela i mostova, haos u bolnicama bez rezervnog napajanja. Dodatni rizik su sekundarni požari i radiološka kontaminacija vetrovima u narednim satima.

Panika i dezinformacije

Simulacija upozorava i na informacioni haos: društvene mreže bi se preplavile neproverenim snimcima, starim video-klipovima koji se recikliraju kao „novi“, lažnim koordinatama i „savetima“.

Upravo zato, u prvim 20 minuta najvažnije je osloniti se na zvanične kanale upozorenja i lokalne službe, a ne na „OSINT“ profile i socijalne mreže.

gmd sistem, lansiranje presretača rakete
gmd sistem, lansiranje presretača rakete

Koliko je ovaj scenario realan?

Nijedna simulacija ne može da uhvati sve varijable: pozicije podmornica, stanje dežurnih letelica, spremnost PVO/PRO, vetrove na visini, čak i trenutne opterećenosti mreže.

Ipak, korisna je za razumevanje redosleda: upozorenje → sklonište/zaklon → ostaj na mestu dok ne prođe udarni talas i ne stignu dalja uputstva. Suština poruke nije da širi strah, već da racionalizuje prve korake.

Šta običan čovek zaista može da uradi

Bez „paranoje“, ali praktično:

  • Treba da znaš gde je tvoj najbolji zaklon u zgradi (unutrašnja prostorija bez prozora, podrum).
  • Komplet za 72 sata: voda, osnovna hrana, lampa, radio na baterije, lekovi, osnovni komplet prve pomoći.
  • Prati zvanična upozorenja (nacionalni servisi, lokalne vlasti). Izbegavaj neproverene savete.
  • Posle udarnog talasa: ostani u zaklonu dok lokalne službe ne daju zeleno svetlo. Izlazak „da vidiš šta se desilo“ može biti najgora odluka ako postoji radiološki rizik ili sekundarni udari.

Prvih 20 minuta je mešavina fizike (letna vremena, udarni talas), organizacije (hitnih službi, PVO/PRO) i psihologije (panika, dezinformacije). Simulacija Infographics Show ne poriče budućnost, ali korisno podseća da i najmoćnije države imaju mali vremenski okvir u kome je ponašanje građana i sistema presudno. Razlika između panike i preživljavanja često je u dvema stvarima: znaš gde ti je zaklon – i slušaš zvanična uputstva.

Pojmovnik (klik za otvaranje)

Nuklearni napad

Upotreba nuklearnih bombi ili raketa na protivničke ciljeve, sa razornim efektima eksplozije, radijacije i toplotnog talasa.

Kontrasila (counterforce)

Gađanje vojnih kapaciteta (silosi ICBM, baze, komandni centri, radarski i PVO čvorovi) kako bi se oslabio odgovor protivnika.

Kontravrednosti (countervalue)

Gađanje ciljeva od društvenog/ekonomskog značaja (gradovi, industrija, energetika) radi rušenja morala i sposobnosti oporavka.

Silos

Podzemno utvrđenje u kojem se čuvaju i lansiraju interkontinentalne balističke rakete; projektovan da izdrži udare.

Balistička raketa

Raketa koja prati balističku putanju; često nosi nuklearnu bojevu glavu.

ICBM (Intercontinental Ballistic Missile)

Interkontinentalna balistička raketa dometa >5.500 km, sposobna da pogodi ciljeve na drugim kontinentima.

PVO (protivvazdušna odbrana)

Sistemi radara, projektila i aviona namenjeni otkrivanju i presretanju neprijateljskih letelica i raketa.

Infrastruktura (kritična)

Elektromreže, telekomunikacije, saobraćajni i energetski sistemi čiji prekid izaziva kaskadne poremećaje.

Pentagon

Sedište Ministarstva odbrane SAD; simbol i operativno središte američke vojne moći.

Strategijska baza

Ključna lokacija (pomorske baze, aerodromi, komandni centri) za izvođenje i koordinaciju strateških operacija.

Scenario panike

Obrazac haotičnog ponašanja posle udara: spontano bekstvo, informacijski haos, nestašice i preopterećenje službi.

NORAD

Severnoamerička komanda za vazdušnu i svemirsku odbranu; koordinira rano upozoravanje i odbranu vazdušnog prostora SAD/Kanade.

COG (Continuity of Government)

Protokoli kontinuiteta vlasti: preseljenje i zaštita rukovodstva, lanci komandovanja i ključne komunikacije.

E-4B „Nightwatch“ / E-6B „TACAMO“

Leteći komandni centri i komunikacione platforme za vezu sa strateškim snagama (npr. podmornice sa nuklearnim raketama).

GMD (Ground-based Midcourse Defense)

Američki sistem PRO sa ograničenim brojem presretača; poslednja linija protiv dela dolazećih bojevih glava.

SLBM

Balistička raketa lansirana sa podmornice; kraće vreme doleta u odnosu na ICBM iz unutrašnjosti kontinenta.

EAS/WEA

Emergency Alert System / Wireless Emergency Alerts – zvanični sistemi javnog upozoravanja (TV/radio/mobilni).

14 KOMENTARA

  1. Ne znam za ostale ali mene uhvati jeza od pomisli na ovo.Zamislite živote nakon ovog,živi bi zavidjeli mrtvima netko je rekao.

  2. … a u slucaju samoodbrane od americkog N napada Rusi po svom ustavu i svojoj N doktrini imaju puno moralno i de jure pravo da udare po USA sa svim svojim strateskim N raketama (i po Evropi takodje).
    I Rusi i Amerikanci manje-vise znaju za sve protivnicke silosne N rakete, ali je problem kod Amerikanaca sto nemaju N rakete na mobilnim lanserima poput Rusa (za koje je potpuno nepoznato gde su locirani), i jos, Rusi imaju i “Posejdon” i “Burevestnik”.
    P.S.
    Ne bih hteo detaljnije da spominjem rusku PVO koja je apsolutno sposobna da obara balisticke rakete. Naravno bilo bi i propustenih raketa, ali to definitivno ne bi znacilo da bi Rusija bila unistena. Inace Rusija zauzima povrsinu oko dve USA.
    Sto se tice bilo cijih N podmornica u Baltickom moru, kao i u Crnom moru, to su zatvorena mora sa tesnim prolazima i moreuzom opasno komplikovanim za ogromne podmornice klase sa N oruzjem. Na racun ruskih severnih mora, to je za americke podmornice potpuna tabula rasa i veliki rizik plovidbe, dakle nuklearne podmornice su mahom predvidjene za duge plovidbe po okeanima.

    Slažem se 10
    Ne slažem se 1
    • Opet ovaj Bravarski Pijanista i ovde prisutan. Šta je ovo neki novi pro-ruski trol “stručnjak” za nuklearni arsenal i nuklearnu razmenu ?! I još svoje gluposti naziva “Analzama” a veze sa mozgom nemaju, već su 100% pristrasno i navijački napisane. Koji cirkus od “stručnjaka”, kakvih sve bisera se neću nagledati na ovom portalu.

      • Komso,
        hvala za komplimente. Drago mi je sto me aktivno pratis ovde.
        Ok, mozda ja nisam strucnjak, a ti?
        Dokazi da nisam u pravu.
        Ako ti se ne svidaju moji komentari, nemoj ih citati i komentarisati, a ako ti se ne svidja i ovaj portal, zaobidji ga komso i svi cemo biti srecni i ja i ti.

  3. Rusi bi i gore prosli ,veliki gradovi blizu Nato granica.Izlozeni svim vrstama udara i bez Americkog ucesca.SAD mogu da pogode samo strateske rakete,Ruse ,Kineze i takticke,skoro svi tipovi.

    Slažem se 1
    Ne slažem se 12
    • #Wilard ex Kalif naravno da bi Rusi mnogo gore prosli zato sto sve sto vredi u Rusiji zivi i nalazi se u Evropskom dele Rusije sto je 11% ruske drzave. Ali svakako ne bi bilo pobednika jer bi isto lose prosli i EU i USA! To bi verovatno bio kraj sveta, mozda bi se spasila Australija i Novi Zeland jer su poprilicno daleko od radijacije

      Slažem se 3
      Ne slažem se 10
    • … a u slucaju samoodbrane od americkog N napada Rusi po svojoj N doktrini imaju puno moralno pravo da udare po USA sa svim svojim strateskim N raketama (… i po Evropi takodje).
      I jedni i drugi manje vise znaju za sve protivnicke silosne N rakete, ali je problem kod Amerikanaca sto nemaju N rakete na mobilnim lanserima poput Rusa (za koje je potpuno nepoznato gde su locirani), i jos, Rusi imaju i “Posejdon” i “Burevestnik”.

  4. Amerikanci su skloni hiperbolama i poznato je da su pod velikim uticajem holivudskih filmova.
    Sta bi bilo ako bi bilo… elem, u nadrealnom slucaju N napada Rusije na USA, Rusi bi im prvo “iskljucili” satelite (a ni jedan radar ranog upozorenja nije u stanju da ih zameni) i umesto tih 20-30 minuta Amerikanci bi imali na rapoloaganju samo 10 minuta za “samodbranu” (ili kontraudar), koja tesko da se moze nazvati funkcionalnom protiv ruskih hipersonicnih raketa.
    Kao sto znamo Rusi nisu krvolocni monstrumi poput Anglo-Saxa, pa je slaba verovatnoca da bi udarili strateskim N raketama na americke megapolise, industrijske i energetske centre, vec bi se ogranicili verovatno taktickim N raketama ispaljenim na vojne objekte, baze i naravno na centre donosenja resenja poput Pentagona i pre svega na Beli dom. A ako bi Rusima poslo za rukom ubiti dva zeca jednim hicem (predsednika i vice-predsednika) to bi fakticki bio i de jure kraj za USA, ne bi imalo svrhe unistiti USA do temelja, a nije to samo pitanje morala vec i cisti pragmatizam, naime radijacija bi se prenela i na susedne kontinente, a Rusi su im direktni susedi kroz Pacifik.
    P.S.
    Kod Rusa ima gotov operativan scenario sta bi njihova armija specijalne namene dalje radila posle lansiranja N raketa na protivnika, a ukratko, to je desant na neprijatelsku teritoriju i zauzimanje centara moci.

    Slažem se 15
    Ne slažem se 1
    • … u slucaju N napada primarno sa ruskih podmornica tih “prvih 20 minuta” nije 20, vec je max. 7-10 minuta, sto nije cak dovoljno ni za evakuaciju predsednicke svite u podzemni bunker.

      Slažem se 15
      Ne slažem se 1
    • Obe velike nuklearne sile pa i ostale imaju sličnu doktrinu, ako krene ispaliti odmah sve, ne čekati da ovi drugi pogode silose i ostalo. Posljedice bi bile katastrofalne za sve ali na kraju ne bi nestalo ljudskog života na planeti. Velika Britanija bi stvarno nestala jer je mala sa velikim brojem ciljeva. Ima odličan njihov film Threads iz 1984 koji je baš strašan ali odlično prikazuje šta bi bilo (može se naći na youtubu). Slično bi bilo sa cijelom Evropom uključujući i ruski dio ali bi Rusija nastavila živjeti na istoku mada u jako malom broju. Usa bi isto gadno prošla, iako je velika država plus ogromna Kanada većina Ruskih i Kineskih raketa bi završila tamo ali bi se nekakav život nastavio. Kinezi a i Rusi ne bi poštedili ni Australiju jer je vjeran saveznik Usa i ne bi dozvolili da ovi tamo grade novu civilizaciju tek tako. Kakva bi nuklearna zima bila ne možemo znati dok ne probamo a malo ko bi imao priliku da vidi ali bi bila dovoljna da pomre velika većina svjetskog stanovništva od gladi. Većina zaliha hrane bi bila uništena u udarima a one zemlje koje ne bi bile direkto gađane poput naših na Balkanu i Afrike i nemaju zalihe. Svi oni to znaju i zato nikad nije ni došlo do nuklearnog rata i vjerovatno i neće mada ne možemo biti 100 % sigurni. Što je eskalacija veća kao što sad gledamo veće su šanse greške, nesporazuma i onda spontanog nuklearnog rata.

      Slažem se 3
      Ne slažem se 8
      • Tvoj nik je potpuno harmonican sa tvojim komentarom.
        Moja mini analiza je apsurdna bas kao i osnovni americki clanak o tome sta bi se dogodilo kad bi se dogodilo nemoguce, t.j. ako bi Rusija prva napala na USA, sto je apsolutni nonsesn.
        Rusi zvanicno imaju skoro 6 000 N bojevih glava, njihova mocnost varira od taktickih do strateskih, a svaka je jaca 100-500 puta nego atomska bacena na Hirosimu ili Nagasaki, pa sad zamisli sta bi od USA ostalo ako bi Rusi po tvojoj proceni ispalili sav svoj N arsenal na Severnu Ameriku.
        Obavestavam te da je Rusija fizicki dva puta veca od USA i da ima na 500 vise N bojevih glava.

        Slažem se 9
        Ne slažem se 1

KOMENTARIŠI

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Povezani članci

Najnovije objave