Bugarska je na pragu najveće vojne industrijske investicije u svojoj novijoj istoriji – u saradnji sa nemačkim gigantom Rheinmetall, otvaraju se dva strateška proizvodna pogona: fabriku baruta i fabriku artiljerijskih granata NATO kalibra 155 mm.
Ovaj ambiciozni projekat, vredan više od milijardu evra, deo je šire strategije modernizacije evropske vojne industrije i jačanja kapaciteta Alijanse u svetlu aktuelnih globalnih bezbednosnih izazova.
Partnerstvo koje menja odbrambenu mapu Evrope
Dogovor je potvrđen tokom posete lidera bugarske stranke GERB, Bojka Borisova, sedištu Rheinmetall-a u Dizeldorfu. Tokom prenosa uživo na društvenim mrežama, Borisov je istakao da će fabrika baruta biti najveća u Evropi i da će njena proizvodnja igrati ključnu ulogu u stabilnom snabdevanju evropskih armija.
„Ovo je najređi resurs u ovom trenutku i zahvalan sam gospodinu Papegrgeru što je izabrao pogone Vazovski Mašinostroitelni Zavodi (VMZ) za ovaj izuzetno važan projekat“
naglasio je Bojko Borisov.
Novi proizvodni kapaciteti, prema planovima, proizvodiće i do 100.000 artiljerijskih granata godišnje, čime će Bugarska postati značajan igrač u evropskom odbrambenom lancu snabdevanja.

Investicija vredna više od milijardu evra
Izvršni direktor Rheinmetall-a, Armin Papegrger, potvrdio je da se radi o zajedničkoj investiciji bugarske vlade i nemačke kompanije vrednoj više od milijardu evra.
„Bugarska je strateški važna zemlja za Evropu, ali i za Rheinmetall“, rekao je Papegrger, dodajući da će saradnja obuhvatiti najmanje dve fabrike – jednu za granate, a drugu za barut, dok se treća faza može odnositi na razvoj i proizvodnju bespilotnih letelica.
Ove investicije su već prijavljene Evropskoj komisiji i deo su evropskog mehanizma SAFE (Strategic Technologies for Europe Platform), koji finansira projekte od strateškog značaja za bezbednost i odbranu kontinenta.
Strateški značaj za NATO i Bugare
Proizvodnja granata kalibra 155 mm, koje su standard za NATO artiljerijske sisteme, imaće direktan uticaj na jačanje kapaciteta Saveza u kontekstu rastućih bezbednosnih izazova. Ove granate koriste se u modernim artiljerijskim platformama, uključujući nemački PzH 2000, francuski CAESAR i američki M777.
S druge strane, Bugarska dobija priliku da značajno ojača svoju odbrambenu industriju, poveća izvoz i obezbedi nova radna mesta. Projekat je viđen kao strateški potez koji zemlju pozicionira kao ključni centar za proizvodnju i održavanje kritične vojne opreme na Balkanu.

Nova fabrika dronova u planu
Pored fabrika za barut i granate, u razmatranju je i otvaranje pogona za projektovanje i proizvodnju bespilotnih letelica. Nije precizirano da li će se raditi o potpuno novoj fabrici ili o proširenju postojećih kapaciteta VMZ-a, ali ova inicijativa ukazuje na to da Bugarska želi da uđe i u sektor naprednih tehnologija koje danas dominiraju modernim bojištima.
Očekuje se da bi ovaj projekat mogao da otvori vrata saradnji sa drugim evropskim kompanijama koje razvijaju sisteme dronova za izviđačke i borbene misije, čime bi Bugarska dodatno učvrstila svoju poziciju u evropskoj odbrambenoj mreži.
Proces ratifikacije i rokovi
Borisov je istakao da je cilj da se dokumentacija za oba projekta završi u naredne tri nedelje, kako bi predlozi mogli da budu upućeni bugarskom parlamentu na ratifikaciju.
Politička podrška projektu je, za sada, gotovo jednoglasna, s obzirom na to da je ovaj potez viđen kao prilika da se Bugarska profilira kao ključni igrač u odbrambenoj industriji Evrope.
Bugarska kao centar NATO naoružavanja na Balkanu
Ovim potezom Bugarska ne samo da jača svoje odbrambene kapacitete, već i svoj ekonomski i geopolitički značaj. Kao članica NATO-a, zemlja se pozicionira kao centralna tačka za snabdevanje oružjem i municijom za potrebe Saveza i partnerskih zemalja.
Osim toga, novi industrijski kapaciteti mogli bi da podstaknu dodatne strane investicije i otvore prostor za razvoj domaćih istraživačkih centara i saradnju sa univerzitetima i tehnološkim institutima.

Kontekst globalne potražnje
Rat u Ukrajini i globalna nestabilnost značajno su povećali potražnju za municijom i barutom. Evropske zalihe su ozbiljno iscrpljene, što je nateralo mnoge zemlje da povećaju proizvodnju i ulože u nove kapacitete.
Rheinmetall je već proširio svoje pogone u Nemačkoj i Mađarskoj, a investicija u Bugarskoj deo je šire strategije da se obezbedi stabilna proizvodnja za potrebe NATO-a u narednim godinama.
Ulaskom u strateško partnerstvo sa Rheinmetall-om, Bugarska dobija priliku da od zemlje uvozno zavisne od vojnih tehnologija postane regionalni lider u proizvodnji ključnih komponenti savremenog naoružanja.
Ova investicija ne samo da jača industrijsku i vojnu moć Bugarske, već i menja mapu odbrambene industrije Evrope, pretvarajući Balkan u značajnu tačku za NATO snabdevanje i proizvodnju.

Josipe..jesi ti pametan…pravi rvat..
Pa ce posle opet da cvile Bugari i Rumuni kad ih Rusi pregaze svojom vojnom cizmom.
Izgleda da u obrazovnim ustanovama kod ovih naroda ne postoji istorija kao predmet?
Kao sto su Donbas za 3 godine
Komso,
za celo vreme (20 godina) svog vojnog prisustva u Avganistanu USA i njena koalicija nikad nisu istovremeno kontrolisali vise od 25% ukupne teritorije, a znamo kako su oni na kraju bezali od golorukih i bosonogih Talibana predajuci tamo svoje saveznike.
Sto se tice konacne pobede u nekom vojnom konfliktu, nikad ni u jednom ratu u istoriji nije bila zauzeta 100% neprijateljska teritorija, mnogi ratovi su jednostavno dobijeni iscrpljavanjem protivnika, kako zive sile tako i oruzja/orudja.
Uostalom, ni jedan Amerikanac nije stupio vojnom cizmom na teritoriju Japana do primene atomskih bombi, sto nam jasno govori o tome da bi se neko pobedio u ratu ne mora se ici na totalno vojno osvajanje.
Bugari,na liniji vatre ,prva meta.