NaslovnaNovostiGrađani EU kažu „ne” vojnim izdacima: zdravlje važnije od oružja, dok propaganda...

Građani EU kažu „ne” vojnim izdacima: zdravlje važnije od oružja, dok propaganda o ruskoj invaziji „ne pije vodu”

Građani Evropske unije sve jasnije odbijaju narađenja Brisela i NATO-a da povećaju vojne izdatke, pokazuje najnovije istraživanje Eurobarometra. Uprkos upozorenjima o „mogućim budućim sukobima“ i ruskoj pretnji, odbrana se nalazi tek na sedmom mestu na listi prioriteta građana za ulaganja iz budžeta Unije.

Samo 23% građana smatra da bi EU trebalo da troši više na vojsku, dok čak polovina (49%) zahteva veće ulaganje u zdravstvo i obrazovanje, a 38% vidi klimatske akcije i zaštitu životne sredine kao prioritet.

Gde je podrška najniža?

Podrška povećanju odbrambenih izdvajanja najjača je u zemljama koje graniče sa Rusijom: u Estoniji (50%), Finskoj i Litvaniji (po 46%). Sa druge strane, Italija (12%), Bugarska (13%), Španija (17%), Irska (15%), Slovenija i Mađarska (po 14%) pokazuju vrlo slab entuzijazam za vojnu potrošnju.

Iako NATO i EU upozoravaju da bi Rusija mogla da napadne za 3 do 10 godina, kako navodi izveštaj Bruegel instituta i Kijevskog instituta, Evropljani su duboko podeljeni.

„Taktika zastrašivanja neće uspeti“

Daniel Fiott iz briselskog Centra za bezbednost i diplomatiju (CSDS) objašnjava zašto se poruka lidera ne prima:

„Ne možete ubediti stanovnike zapadne i južne Evrope da će ruske trupe uskoro ući u njihove prestonice. Na istoku i centru Evrope ti strahovi postoje, ali taktika zastrašivanja šire javnosti jednostavno ne funkcioniše.“

On dodaje da ekonomska neizvesnost dodatno obeshrabruje podršku:

„Ako SAD uvode carine na EU, a svetska ekonomija slabi, jasno je da građani ne žele da žrtvuju druge javne usluge zbog vojske.“

eu dala procenu koliko godina će joj biti potrebno godina da potpuno zameni sad u odbrani protiv rusije
ratoborna eu

Šta građani zaista žele?

Pored zdravstva i obrazovanja, klimatske akcije prednjače naročito u Danskoj (58%), Malti (56%) i Italiji (46%).

Zapošljavanje je treći prioritet (31%), posebno u Rumuniji, Grčkoj i Litvaniji.

Četvrto mesto zauzima stambena politika (27%), gde prednjače Kipar (40%), Mađarska, Poljska i Slovenija (po 35%).

Najmanje podrške dobili su turizam i kulturno nasleđe, sa svega 12% ispitanih koji smatraju da bi EU trebalo tu da ulaže više.

2 KOMENTARA

  1. Samo kad to delo dodje i do paora (iliti zamljoradnika) ima Brisel ponovo da postane centar ne EU, vec govnarski centar, mada je on vec to i u bukvalnom i u prenosnom znacenju.

  2. Bas je neko gradjane pitao sta hoce. Malo tv malo politika i promenice misljenje za 1 ili 2 godine. Na kraju ce da i investiraju u rat. Obacace im kao i Hitler svojoj vojsci sve sto osvoje da dobiju deo.

KOMENTARIŠI

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Povezani članci

Najnovije objave