U svetu prepunom neizvesnosti i rastućih geopolitičkih tenzija, zaštita građana od nuklearnih pretnji postala je prioritet za mnoge države.
Bez obzira na svoju geografsku poziciju ili strateški značaj, neke zemlje su razvile napredne sisteme civilne zaštite i infrastrukturu koja ima za cilj da zaštiti stanovništvo od razarajućih posledica nuklearnog sukoba.
Ove države se razlikuju po pristupu, pripremljenosti i rezervama, ali im je zajednički cilj – očuvanje bezbednosti i opstanka naroda u svetu koji se menja.
Koje zemlje imaju najveće šanse da prežive nuklearni rat?
10. Nepal je jedna od najbezbednijih azijskih zemalja. S obzirom na položaj između Indije i Kine, ovo jeste iznenađujuće. Kao i Južna/Severna Koreja, susedi Nepala ne bi želeli da bace bombe na svoj prag. Najviše planine Nepala pružaju prirodnu zaštitu od zračenja. Zemlja nema izlaz na more, ali je ipak izolovana, poput ostrvske zemlje.
9. Švedska je jedna od najspremnijih zemalja zahvaljujući svom razvijenom sistemu civilne zaštite. Poseduje hiljade podzemnih skloništa opremljenih za dugotrajnu upotrebu, koja redovno održava i unapređuje. Takođe, redovno organizuje vežbe u slučaju nuklearne pretnje, a energetski se oslanja na obnovljive izvore poput hidro i vetroenergije, čime dodatno povećava svoju samostalnost. Saradnja sa međunarodnim organizacijama ojačava njenu spremnost za najgore scenarije.
8. Južnoafrička Republika ima veliku prednost u geografskoj udaljenosti od potencijalnih žarišta nuklearnih sukoba. Iako možda nije među vojnim silama, razvila je sisteme za hitne slučajeve, evakuaciju i medicinsku pomoć, a njena niska strateška vrednost je dodatna zaštita. Aktivno učestvuje u međunarodnim sporazumima o zabrani širenja nuklearnog oružja, čime se pozicionira kao odgovoran akter globalne bezbednosti.
7. Finska je poznata po najobuhvatnijem sistemu skloništa na svetu. Gotovo cela populacija ima pristup podzemnim objektima otpornih na zračenje. Vežbe evakuacije i vanrednih situacija su česte, dok je energetska nezavisnost dodatno osigurana ulaganjima u vetro i solarnu energiju. Finska ima razrađene protokole za nuklearne incidente koji uključuju i državne institucije i građane.
6. Kanada se izdvaja po svojoj velikoj teritoriji, bogatim prirodnim resursima i niskoj gustini naseljenosti. Ima snažnu vojsku i specijalizovane jedinice za hemijske, biološke i nuklearne pretnje. Katastrofalna skloništa i zalihe hrane i vode obezbeđuju stabilnost, dok infrastruktura za evakuaciju i spašavanje dodatno jača otpornost.
5. Singapur, iako grad-država, ulaže ogromna sredstva u infrastrukturu i bezbednost. Brojna podzemna skloništa opremljena su medicinskim sadržajima i sistemima za dekontaminaciju. Redovne vežbe i sofisticirani senzorski sistemi omogućavaju brzu reakciju na bilo kakvu nuklearnu pretnju. Njena lokacija, okružena morem, pruža dodatnu zaštitu.
4. Island, zbog svoje udaljene lokacije u severnom Atlantiku, uživa prirodnu zaštitu od direktnih udara i zračenja. Korišćenje geotermalne energije obezbeđuje energetsku nezavisnost. Nizak broj stanovnika i odsustvo vojno-strateških ciljeva smanjuju rizik od napada, dok neutralnost i međunarodna saradnja čine dodatni zaštitni sloj.
3. Čile, zahvaljujući planinama Anda i dugoj obali, ima prirodne barijere protiv širenja nuklearnog zračenja. Ima organizovane službe za hitne situacije, medicinsku pomoć i evakuaciju. Njena neutralna spoljnopolitička orijentacija i izolovana pozicija na južnoj hemisferi umanjuju šansu da postane meta u globalnom sukobu.
2. Australija se smatra jednom od najbezbednijih zemalja u slučaju nuklearnog rata. Sa brojnim skloništima, zalihama hrane i lekova, kao i sopstvenim energetskim izvorima, može da funkcioniše izolovano dugo vremena. Nacionalna agencija za vanredne situacije (NEMA) organizuje obuke i koordinira pomoć, a snažne međunarodne veze doprinose njenoj sigurnosti.
1. Švajcarska je bez premca kada je u pitanju pripremljenost za nuklearni rat. Svaki građanin ima rezervisano mesto u skloništu, a ta skloništa su opremljena po najvišim standardima. Laboratorija Špijez predstavlja svetski centar za analizu nuklearnih, hemijskih i bioloških pretnji. Planinska geografija i dugogodišnja neutralnost dodatno smanjuju rizik od napada.
Kako nuklearne pretnje ostaju relevantne na globalnoj sceni, spremnost i strateško planiranje ostaju ključni faktori za dugoročnu bezbednost. Zemlje koje se ističu po svojoj nuklearnoj otpornosti dokazuju koliko je važna investicija u infrastrukturu, obrazovanje i međunarodnu saradnju kao štit od katastrofe.

Što ne bi Tajland ???
Kako bul pogibelj’.?Njeće se dogodilo.
Преживеће само Шћешњи.🥅⚽
Ove prognoze su potpuno netacne.
Svajcarska bi prva stradala , a takodje i Norveska Svedska i Finska.
Mi imamo prirodnu mogucnost za spasavanje , ukoliko bi izgradili podzemna sklonista.
Nase rezerve pitke vode na velikoj dubini , ostale bi ne zagadjene , a ako bi smo uz pomoc snaznih pumpi oprali gornji sloj zemlje…nesto ljudi bi moglo da prezivi.
Samo…oni koji prezive bili bi izlozeni teskim bolestima i tihom umiranju.
Ipak , na svetu nema dovoljan broj atomskih bombi da bi planeta bila unistena.
Ali bi bila opustosenna u vracena u period divljastva.
A tko ce preživjeti nuklearnu zimu.Ponekad mi se čini da ljudi nisu svjesni posljedica nuklearnog rata.
Могу одмах да вам кажем да се Шведска и Финска не би извукли! А Богами ни Швајцарска!
Можда пре 10 година би било овако, али сада више нису безбедни…
Znaci siptari se uvek izvuku – oni kao bubašvabe.