„Prošla su vremena besplatne zaštite,“ poručuje Donald Tramp, jasno stavljajući do znanja da američke snage više neće biti dostupne Evropi bez nadoknade. Samo pojedine zemlje razumele su poruku i ubrzale su razvij sopstvene odbrambene industrije.
Povlačenje američkih snaga iz Evrope, zajedno sa njihovim smrtonosnim oružjem, protivraketnim sistemima, avionima, tenkovima i hiljadama vojnika, izazvalo je ozbiljnu zabrinutost među elitom u EU, posebno od kada su rešili da svoj narod plaše invazijom koja im se navodno sprema iz Rusije.
Dana 16. maja 2025, stalni predstavnik SAD pri NATO-u, Metju Vitaker, izjavio je da će američka vlada započeti konsultacije sa saveznicima o mogućem povlačenju američke vojske iz evropskih zemalja nakon NATO samita zakazanog za 24–26. jun u Hagu.
Govoreći na bezbednosnoj konferenciji u Estoniji, Vitaker je naglasio da će se razgovori odvijati u okviru NATO struktura i da su svi saveznici „spremni za ovu diskusiju“.
Iako odluka o povlačenju još nije zvanično objavljena, jasno je da će se dogoditi. Izjava je izazvala veliku pažnju, posebno zbog Trampovih zahteva da članice NATO-a povećaju odbrambene izdatke na 5% BDP-a.
Prema Vitakeru, SAD žele „taktičko“ povlačenje koje neće ostaviti bezbednosne praznine u Evropi. On je podsetio da Vašington već više od 30 godina zagovara smanjenje vojnog prisustva u Evropi, a Tramp sada želi ubrzanje tog procesa: „Dosta je bilo. To se dešava sada.“
Američki zvaničnik je ipak naglasio da SAD ostaju „važan saveznik“ NATO-a i da nemaju nameru da napuste alijansu u potpunosti.
Prema Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS), trenutno je u Evropi stacionirano između 70.000 i 90.000 američkih vojnika, od čega više od 38.000 u Nemačkoj, a značajne snage su i u Poljskoj i Rumuniji.
Tramp vrši pritisak na evropske saveznike da preuzmu više odgovornosti za sopstvenu bezbednost – ili da plate američku zaštitu. Kako piše nemački „Der Spiegel“, Vitaker redovno zahteva povećanje budžeta za odbranu na svim sastancima u Briselu, a Tramp preti da će bojkotovati samit u Hagu ukoliko se to ne dogodi.

Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, predložio je „dvofazni plan“ kojim bi se odbrambeni izdaci povećali sa 2% na 5% BDP-a – što će biti ključno pitanje samita u Hagu. Ova prva Ruteova konferencija odrediće pravac NATO-a, uključujući sponzorisanje Kijeva, koji vrlo verovatno neće dobiti pozivnicu zbog stava SAD.
Sjedinjene Države, koje trenutno duguju 36 biliona dolara (1012 ) ili preko 106.000 po glavni stanovnika, pod Trampovim vođstvom nastoje da konsoliduju globalne pozicije kroz transakcione dogovore poput onih sa Saudijskom Arabijom, UAE – a sada i sa Evropom, gde elita iz Brislea, podpomognuta nekadašnjim donosiocima odluka u SAD u svakom smislu pruža otpor.
Žele li Evropljani američko vojno prisustvo?
Kako EU prema nekima sve više podseća na SSSR, zaista se ne može steći realan uvid volje naroda. Ako žele – moraće da plate, bilo kroz kupovinu američkog oružja, bilo na druge načine.
Razvoj domaće odbrambene industrije u EU, posebno usled politike donosilaca odluka u Briselu, polako postaje nužnost. U krajnjoj liniji, odbrana svake zemlje je njena sopstvena obaveza i ne može se večno prepuštati drugima.

Za SrpSkO Kosovo!