Naslovna Novosti Šok na Tajvanu! Kina otkriva plutajuće dokove za iskrcavanje čak i na...

Šok na Tajvanu! Kina otkriva plutajuće dokove za iskrcavanje čak i na najzaštićenije obale [VIDEO]

1

Po prvi put se viđa ovako nešto! Moguće da je Peking dizajnirao ovaj sistem za potencijalnu invaziju na Tajvan, alarmiraju zapadni izvori.

Inovativni amfibijski sistem kineske vojske

Novi snimci objavljeni na internetu otkrivaju impresivan novi sistem kineskih oružanih snaga, koji deluje kao da je posebno dizajniran za desantne operacije na neprijateljskim obalama – dakle najverovatnije tajvanskim.

Plutajuće platforme za invaziju

Strani vojni analitičari opisuju ove novootkrivene platforme kao “invazijske barže”, odnosno mobilne plutajuće dokove koji se mogu transportovati i postaviti na bilo koju obalu gde bi kineska vojska izvodila amfibijske operacije.

Kako funkcionišu?

  • Kada ove plutajuće platforme stignu do ciljanog mesta, podignu se pomoću specijalnih stubova kako bi osigurale dodatnu stabilnost.
  • Njihova konstrukcija omogućava nesmetan iskrcaj vojske i teške vojne opreme direktno na neprijateljsku obalu.

Veza sa planovima Pekinga za Tajvan

Neizbežno je povezati ovu inovaciju sa ambicijama Kine da kontroliše njihov TajvanOvakva struktura mogla bi igrati ključnu ulogu u budućoj invaziji, jer bi omogućila desetine amfibijskih napada kineske mornarice, neophodnih za preuzimanje kontrole nad ostrvom.

Na internetu je objavljen i video snimak testiranja sistema na izolovanoj kineskoj obali, što ukazuje da se verovatno radi o eksperimentalnoj ili probnoj fazi razvoja.

Prema satelitskim snimcima američkih kompanija, Kina je do sada proizvela najmanje tri ovakve plutajuće platforme, dok su još tri u fazi izgradnje.

Jedna od najzanimljivijih objavljenih fotografija prikazuje dve povezane platforme koje zajedno formiraju improvizovani “most” dužine oko 850 metara, što dodatno potvrđuje njihov neverovatan potencijal u desantnim operacijama.

Kako bi ove plutajuće platforme mogle da se koriste u borbi?

U realnim borbenim operacijama, ove plutajuće strukture bile bi raspoređene kako bi podržale velike desantne operacije na neprijateljskim obalama.

Njihova funkcija bi bila:

  • Povezivanje obale sa kineskim ratnim brodovima koji podržavaju amfibijske operacije.
  • Omogućavanje transporta teškog naoružanja i vozila poput tenkova i oklopnih transportera, koji bi se inače teško iskrcali sa velikih desantnih brodova zbog njihovog gaznog kapaciteta.
  • Podrška civilnim brodovima koji bi bili vojno konvertovani, poput teretnih brodova ili trajekata, koje bi Peking mogao koristiti u ofanzivnim operacijama.

Mobilne platforme – značajan potencijal

Razvoj ovih mobilnih desantnih platformi predstavlja značajan vojni napredak za Kinu i potencijalno pojačava pretnju separatističkom Tajvanu.

Ove platforme eliminiraju logističke prepreke u velikim invazionim operacijama, omogućavajući Kini da izvede masovne desantne napade čak i na teško pristupačnim obalama.

Ostaje da se vidi kako će separatistički Tajvan i njegovi zapadni saveznici odgovoriti na ovu novu stratešku pretnju.

Tajvansko pitanje – crvena linija

Kina smatra pitanje Tajvana „suštinskim interesom“ i „crvenom linijom“ koju Sjedinjene Američke Države ne bi trebalo da pređu. Kina je prošle godine već izvela dve velike vojne vežbe u okolini Tajvana, a tenzije u regionu su konstatne.

Kina i Tajvan funkcionišu odvojeno od 1949. godine, nakon što su nacionalističke snage Čang Kaj-šeka pobegle na ostrvo nakon poraza od kineske narodnooslobodilačke armije Maoa.

Tajvan ima sopstvenu vladu, vojsku i valutu, međutim, Peking insistira da je ostrvo deo njegove teritorije i ne isključuje upotrebu sile kako bi preuzeo kontrolu nad njim. Sa Pekingom se slaže čitav svet pa i zapad, čak i SAD, ali samo na papiru.

U realnosti, Tajvan odavno služi svrsi Zapada u svakom smislu. Ukratko, dugogodišnja politika Vašingtona prema Tajvanu i pitanju Tajvana i Kine predstavlja „stratešku dvosmislenost“ bez presedana.

kina tajvan sad
kina tajvan sad

Tajvan nema svoju stolicu u Ujedinjenim Nacijama, a samo 12 zemalja su ga zvanično priznale kao državu. U pitanju su: Belize, Gvatemala, Haiti, Sveta stolica, Maršalska ostrva, Palau, Paragvaj, Sveta Lucija, Sent Kits i Nevis, Sent Vinsent i Grenadini, Esvatini i Tuvalu.

Međutim i nažalost, kao što vidimo, UN kao organizacija gubi autoritet rapidno. Vodeće sile zapada su otpočele taj proces, a dok istok ponavlja isti obrazac, licemerni sa zapada im zameraju.

google news

1 KOMENTAR

KOMENTARIŠI

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Exit mobile version