Prema najnovijem izveštaju britanskog instituta RUSI, Rusija planira da do kraja 2025. godine proizvede 75.000 vođenih vazdušnih bombi opremljenih UMPK kompletima. Ova strategija, koja podrazumeva upotrebu sovjetskih bombi (FAB-500, FAB-1500, FAB-3000) uz moderne sisteme navođenja, mogla bi značajno da utiče na dalji tok sukoba u Ukrajini.
Retko obaranje FAB bombe iznad Zaporožja
Ukrajinska vojska je početkom meseca zabeležila redak uspeh — navodno je oborila jednu od ruskih vođenih bomba (FAB) iznad Zaporožja. Iako nije priložen bilo kakav dokaz, ovaj događaj naglašava mali, ali možda značajan pomak u odbrani od oružja koje je od 2023. godine redefinisalo sukob.
Rusija se oslanja na FAB bombe, lansirane uglavnom sa taktičkih aviona poput Su-34, kako bi pogodila ukrajinske položaje izvan dometa protivvazdušnih sistema. Mesecima su ove bombe bile nezaustavljive, ali najnovije dostignuće, ukoliko se pokaže istinitim, ukazuje da ukrajinska strana polako pronalazi načine da se nosi sa ovom pretnjom. Međutim, Britanci ostaju veoma zabrinuti.
RUSI upozorava: 75.000 UMPK bombi do kraja 2025.
Prema izveštaju britanskog trusta mozgova Royal United Services Institute (RUSI), Rusija planira da poveća proizvodnju vođenih bombi opremljenih UMPK (Univerzalni modul za planiranje i korekciju) kompletima sa 50.000, koliko je projektovano za 2024, na čak 75.000 do kraja 2025. godine.
Ova brojka ukazuje na ambicioznu strategiju Moskve da zadrži vojnu prednost na istoku Ukrajine i šire. UMPK bombe posebno iritiraju saveznike Kijeva jer predstavljaju jeftin i razoran spoj sovjetskih zaliha i savremene tehnologije navođenja, omogućavajući bombama da lete 70 km i pogađaju precizno ciljeve. Zapadni ekvivalent ruskim bombama je JDAM a kao što ste već navikli, u pitanju je drastično skuplji proizvod.
Zašto su UMPK bombe tako opasne?
- Masovna proizvodnja i niska cena
- Procena je da kompletiranje jedne FAB-500 uz UMPK košta do 24.000 dolara, u poređenju sa milionima za krstareće rakete.
- Rusija ima enormne zalihe starih bombi iz sovjetske ere koje se lako mogu konvertovati.
- Veliki domet
- Bombu je moguće lansirati sa udaljenosti od 70 km, što pilotima omogućava da ostanu izvan dometa kratkometnih PVO sistema.
- Klizni, jedreći let i satelitska/inercijalna navigacija čine ih teškim za presretanje.
- Razorne varijante
- FAB-500 (500 kg) – najrasprostranjenija, pogodna za većinu taktičkih misija.
- FAB-1500 (1,5 tona) – pola težine čini eksploziv, snimci pokazuju krater prečnika najmanje 15 metara.
- FAB-3000 (3 tone) – ređe u upotrebi, ali ekstremno destruktivna kada se lansira.

Uticaj na ukrajinsku vojsku i front
Ukrajinski vojnici opisuju ove bombe kao izuzetno stresne i razorne. Vojnici na frontu iz 46. odvojene jurišne brigade ističu da je „FAB-1500 pravi pakao” i da izaziva teške povrede i kontuzije čak i ako neko u blizini preživi neposredni udar.
Napadi na Avdijevku i druge gradove često uključuju desetine ovih bombi dnevno, pri čemu svaka može da sravni čitav gradski blok. Ovo primorava ukrajinske jedinice da se povlače sa položaja, što već više od godinu dana gledamo svakodnevno.
Zašto je teško oboriti UMPK bombe?
- Profil leta: Za razliku od krstarećih raketa ili dronova, koje imaju predvidive putanje, glajd bombe lete balističkom putanjom.
- Brzina i domet: Nisu brze kao balističke rakete, ali nisu ni spore poput dronova, što otežava precizno otkrivanje i gađanje.
- Ograničeni PVO resursi: Sistemi poput Patriota i S-300 su već angažovani u odbrani od raketa i dronova, pa se teško mogu nositi sa masovnim napadima jedrećim bombama.
Ruski industrijski napredak i budući koraci
Ruska vojna industrija pojačala je rad u tri smene kako bi povećala proizvodnju. Po svemu sudeći, Rusija namerava da iskoristi ogromne sovjetske zalihe i modernizuje ih jednostavnim, ali efikasnim UMPK kompletima.
Dok se Ukrajina oslanja na isporuke F-16 lovaca i ATACMS raketa u nadi da će tako da ograniče efikasnost ruskih vazdušnih napada, broj od potencijalnih 75.000 bombi predstavlja nerešiv problem.
Čak i pojedinačna obaranja, poput nedavne intervencije koju tvrdi Kijev iznad Zaporožja, nikako ne menjaju činjenicu da od velike količine ovakvih bombi nema spasa. Problem je toliko uznemirio stručnjake na zapadu da je NATO nedavno raspisao konkurs u kome traže od svojih kompanija da pronađu rešenje za ove bombe.

Zaključak
Ruske UMPK bombe možda nisu tehnološko čudo, ali zato predstavljaju smrtonosnu kombinaciju masovne proizvodnje, niske cene i velike razorne moći. Izveštaj RUSI-a o planiranih 75.000 primeraka do kraja 2025. godine ukazuje na dugoročnu strategiju Moskve da održi ili poveća dominaciju na ukrajinskim frontovima.
Za Ukrajinu, svaki pojedinačni uspeh protiv ovih bombi predstavlja zrno nade, ali i podsećanje na ozbiljnost izazova koji tek predstoji ukoliko nastave sukob. U ovom sukobu se još jednom pokazuje da je „kvantitet zapravo posebna vrsta kvaliteta” — a upravo to može biti odlučujući faktor u mesecima i godinama koje dolaze.
Teske za obaranje
1. bez motora nema toplotnog otiska
2. reltivno male velicine
3. ovo su i dalje glupe bombe bez komunikacije nakon lansiranja
4. bez radarskog navodjenja
5. u principu je verovatnoca za obaranje jednaka obaranju topovske granate pa i manja