Prema informacijama koje je 12. decembra 2024. objavio britanski Financial Times (FT), evropske članice NATO-a pregovaraju o povećanju godišnjeg cilja za odbrambene troškove unutar alijanse sa trenutnih 2% na 3% bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Očekuje se da će sporazum biti postignut do juna naredne godine, kada će se održati godišnji samit NATO-a u Holandiji.
Evropske zemlje povećavaju vojna ulaganja nakon eskalacije sukoba u Ukrajini 2022. godine, ali i zbog povratka Donalda Trampa u Belu kuću, koji je ranije više puta kritikovao evropske članice zbog nedovoljnih odbrambenih troškova.
Povećanje troškova za odbranu
Tokom poslednjih meseci, NATO saveznici vode intenzivne rasprave o povećanju budžeta za odbranu. Još 2014. godine, članice su se obavezale da povećaju vojnu potrošnju na najmanje 2% BDP-a.
Prema rečima bivšeg generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, najmanje 23 od 32 članice alijanse će ispuniti ovaj cilj ove godine, dok će Češka Republika prvi put dostići ovaj prag 2024.

Predsedavajući Vojnog komiteta NATO-a, Rob Bauer, nedavno je izjavio da će članice Alijanse morati da izdvajaju više sredstava za odbranu, pri čemu bi cilj mogao biti bliži 3% BDP-a.
Kratkotrajni i dugoročni ciljevi
Prema izveštaju Financial Times-a, na prošlonedeljnom sastanku ministara spoljnih poslova NATO-a, započeti su poverljivi razgovori o povećanju ulaganja u odbranu na 2,5% BDP-a u kratkom roku, s ciljem dostizanja 3% do 2030. godine.
Iako je ovo povezano s dolaskom nove Trampove administracije, evropski lideri takođe smatraju da trenutni nivo vojnih izdataka nije dovoljan za podršku Ukrajini i odvraćanje Rusije.
Međutim, povećanje sredstava za odbranu predstavlja dodatni pritisak na već ograničene budžete evropskih zemalja, što izaziva zabrinutost u pojedinim državama.
Ruteov poziv na akciju
Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, apelovao je u Briselu na povećanje odbrambenih troškova. Po njegovom mišljenju, članice moraju dostići nivo koji je znatno viši od trenutnog cilja Alijanse od 2% BDP-a.

Rute je naglasio da “NATO nije spreman za pretnje iz Rusije s kojima će se suočiti u narednih četiri do pet godina”, izvestio je Rojters.
Rute je pozvao članice NATO-a da usvoje „mentalitet ratnog vremena“. Podsetio je da su tokom Hladnog rata članice Alijanse trošile više od 3% BDP-a na odbranu i da će buduća ulaganja morati značajno da premaše 2%.
“Priprema za pretnje strašne Rusije“
„Rusija se priprema za dugotrajnu konfrontaciju, s Ukrajinom i s nama,“ izjavio je Rute u svom govoru u Briselu.
„Nismo spremni za ono što nas čeka za četiri do pet godina,“ rekao je, dodajući da je vreme da NATO poveća proizvodnju oružja i odbrambene troškove.
„Opasnost se približava velikom brzinom,“ izjavio je Rute, misleći na rusku pretnju evropskom kontinentu, prenosi AFP.

Prema njegovim rečima, NATO mora znatno povećati izdatke za odbranu kako bi sprečio „veliki rat“ u Evropi.
Upozorenje o Kini
Rute takođe nije izostavio Peking, te je naglasio da “NATO mora zauzeti jasniji stav prema ambicijama Kine”. Upozorio je da “Peking značajno jača svoje oružane snage i vrši pritisak na Tajvan”.
I ovi kreteni će tačno da uguraju Evropu u krvavi rat ne bi li se nekako dočepali Rusije.
E pa gospodo da bog da da vam rat osvane pred kućom samo ovaj put što dalje od nas.
Hoćev, kada je Rusija nesposobna. Imaju i kapacitet i potencijal da pobede NATO-a, a pogledaj šta rade i kako se ponašaju. Prvo, jedna stvar treba da bude svima jasna. Bez ogled gde i sa kime Rusija ratuje, Amerika može pomagati, ali neće intervenisati. Ovo je Rusima prilika da reši problem zvani NATO. Lično, ne želim da se rat proširi. Ali ako gledamo objektivno i ako Rusija hoće da ozbiljno osigura svoje nacionalne bezbednosne interese, onda sa ovime što trenutno rade u Ukrajini, nećev uspeti. Šta oni misle da će se dogoditi kada dođe do mira u Ukrajini? Ma kakav i da bude dogovor, NATO ima da produži da se naoružava na najjače i da ih konstantno pritiskaju. E sad, dali to odgovara Rusiji, samo oni znaju.