Naslovna Novosti Posle sankcija Iranu, na red je došla i Kina: Da li su...

Posle sankcija Iranu, na red je došla i Kina: Da li su dronovi Harpija sastavljeni od kineskih komponenti?

13
posle sankcija iranu, na red je došla i kina da li su dronovi harpija sastavljeni od kineskih komponenti?
posle sankcija iranu, na red je došla i kina da li su dronovi harpija sastavljeni od kineskih komponenti?
google news

Nakon oštrih, ko zna kojih po redu, sankcija uvedenih Iranu zbog navodne bliske saradnje sa Moskvom oko proizvodnje i isporuke raketa Fath 360, na udar SAD i NATO došla je i Kina.

Rusija je navodno započela proizvodnju novog udarnog drona velikog dometa pod nazivom Harpija-A1 (Garpiya-A1, Harpy-A1) koji koristi kineski motor i komponente, prenosi Rojters.

Pri tome, očito je da ne treba mešati rusku Harpiju sa bespilotnom letilicom Harpy izraelske kompanije Israel Aircraft Industries (IAI), razvijenu krajem osamdesetih godina XX veka za borbu protiv radilokacionnih stanica.

Prema izvorima Rojtersa, nove dronove proizvodi akcionarsko drušvo Iževski elektromehanički kombinat Kupol, podružnica ruskog proizvođača oružja akcionarskog društva Koncern VKO Almaz-Antej. Izveštava se da je od jula 2023. do jula 2024. proizvedeno preko 2500 Harpija.

Izvori agencije tvrde da je Rusija već koristila Harpiju protiv vojnih i civilnih ciljeva u Ukrajini. Izvori su novinskoj agenciji takođe dali fotografije navodno novog drona, ali Rojters nije mogao da potvrdi autentičnost slika.

Cela priča je u početku bila zasnovana na dva anonimna obavještajna izvora, koji su tvrdili da je Harpija, raspoređena protiv vojnih i civilnih ciljeva u Ukrajini, te da uzrokuje štetu kritičnoj infrastrukturi, kao i dovodi do civilnih i vojnih žrtava.

Anonimni izvori su navodno dostavili fotografije olupine Harpije pronađene u Ukrajini, ne navodeći dalje detalje. Rojters je pronašao informacije koje potvrđuju ovaj zaključak, ali nije mogao nezavisno da potvrdi autentičnost fotografija.

Koristeći video snimak ruskog pogona za proizvodnju bespilotnih letelica objavljen u aplikaciji za razmenu poruka Telegram, Rojters je uspeo da identifikuje i lokaciju fabrike u Iževsku na osnovu boje i dizajna greda zgrade i unutrašnje arhitekture koja se poklapa sa slikama lokacije. Lokacija slika u fajlu se mogla proveriti iz obližnjih zgrada, puteva i drveća koji su odgovarali prikazima ulica i satelitskim snimcima.

Prema Semjuelu Bendetu (Samuel Bendett), starijem saradniku Centrа za novu američku bezbednost, ako se potvrdi proizvodnja Harpije, to bi Rusiji omogućilo da smanji svoje oslanjanje na iranske bespilotne letelice dugog dometa.

„Ako je ovo istina, to bi moglo da ukaže na to da Rusija sada može više da se osloni na domaći razvoj kao i, očigledno, na Kinu, pošto u ovom ratu zavisi od mnogih kineskih komponenti za proizvodnju dronova“.

Šta se zna o Harpiji

Prema Rojtersu, novi dron je „otprilike sličan BPLAShahed“, ali ima nekoliko karakteristika.

Konkretno, ima jedinstveno peraje namontirano pomoću zavrtnjeva i motore Limbach L-550 E nemačke kompanije Limbach Flugmotoren. Ovaj motor je u početku razvila i proizvela nemačka kompanija, ali ga sada u Kini proizvodi lokalna firma Xiamen Limbach Aircraft Engine Co., Ltd.

harpija ruski dron
harpija ruski dron

Uzletna težina Harpije je manja od 300 kilograma, a maksimalni domet leta je 1500 kilometara. Ovo se navodi u proizvodnom ugovoru između kompanije Kupol i Ministarstva odbrane Rusije. Ovi parametri se poklapaju sa onima iranskih dronova Shahed-136, koje Moskva aktivno koristi u Ukrajini.

Ni nemačka matica ni kineska podružnica za proizvodnju motora nisu odgovorile na upit agencije o upotrebi njihovih delova.

Upotreba kineskih komponenti

Prema Rojtersovoj analizi, novi dronovi se verovatno proizvode u Iževsku. Ovu fabriku je 2020. godine kupila kompanija Kupol. Prototip Harpije je verovatno lansiran u prvoj polovini 2023. godine, a do druge polovine 2023. proizvodnja je dostigla nekoliko stotina jedinica. Proizvodnja se 2024 udvostručila na oko 2.000 jedinica.

Korporativni dokumenti iz drugog kvartala 2023. godine, koje je pregledao Rojters, pokazuju da su delovi za dronove nabavljani od kineskih kompanija. Ovo uključuje 800 kineskih motora koji su isporučeni u novu fabriku.

Kupol je u trećem kvartalu ove godine naručio 100 osovina, karburatora i drugih delova Limbach motora od kineskih kompanija Juhang Aviation Technology i Redlepus Vector Industries.

Inače, Juhang je bio podvrgnut britanskim sankcijama u februaru i američkim sankcijama u maju 2024. zbog snabdevanja Rusije opremom za bespilotne letelice.

Od aprila 2022. do decembra 2023, Vektor je uvezao robu u vrednosti od 36,3 miliona dolara od kineske kompanije Juhang i robu za 6,2 miliona dolara od Redlepus TSK Vector Industrial Shenzhen Co Ltd.. Prema carinskim dokumentima, roba je uključivala avionske motore, tranzistore, elektronske module, konektore, utikače i utičnice, rezervne delove i komponente, od kojih je većina bila označena „za opštu civilnu namenu“, „za opštu industrijsku namenu“ ili „za opštu civilnu upotrebu“.

Kina optužena za vojnu pomoć Rusiji

U julu je američki državni sekretar Antony Blinken optužio Kinu da je glavni dobavljač oružja za rusku odbrambenu industriju. SAD su bile posebno zabrinute zbog novih načina na koje su Kina i Rusija uspostavile saradnju.

Istovremeno, lideri NATO izdali su zajedničku deklaraciju u kojoj je Kina identifikovana da odlučujuće podržava rat Rusije protiv Ukrajine.

Kineske kompanije se sumnjiče da isporučuju Rusiji robu dvostruke namene koja bi se mogla koristiti u proizvodnji oružja. Naime, Associated Press je u aprilu izvestio o naglom porastu takve trgovine.

ruski predsednik vladimir putin desno i predsednik kine si dinping.jpg copy
ruski predsednik vladimir putin desno i predsednik kine si djinping

Kinesko ministarstvo spoljnih poslova je u izjavi za Rojters navelo da Peking striktno kontroliše izvoz predmeta potencijalne vojne primene, uključujući dronove. „Što se tiče ukrajinske krize, Kina je uvek bila posvećena promovisanju mirovnih pregovora i političkog rešenja“, navodi se u saopštenju. Dodaje se da nema međunarodnih ograničenja u trgovini Kine sa Rusijom.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pozvao je Kinu da prestane da podržava ruski napad na Ukrajinu i rekao da je pomoć Pekinga značajan faktor u nastavku sukoba.

Kina je 31. jula izjavila da će od 1 septembra pooštriti kontrolu izvoza bespilotnih letelica namenjenih za vojnu upotrebu, pošto se Peking suočio sa sve većim kritikama SAD i njenih saveznika zbog podrške ratu Rusije protiv Ukrajine. Peking je rekao da su američke sankcije kineskim entitetima zbog rata u Ukrajini „ilegalne i jednostrane“.

13 KOMENTARA

  1. Tako je Dragice sve je dzaba zapad ce proci ko i Hitler. Zapadni hegemonisti ,okupatori ,zlocinci,krvnici,fasisti cine samo 14% sveta a svi ostali su protiv tih 14%.Jer su od tih istih decenijama pa cak i stoljecima porobljavani i pljackani

  2. Ko to kini hoce sankcije ??A diktator iz bele kuće toliko srama treba imati !!,pa nisu valja amerikanci naj pametniji na svetu ti krvoločni huškaci ratova bi da diktiraju svetom ???stvarno van svake pameti ???

    32
    2

KOMENTARIŠI

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Exit mobile version