Naslovna Novosti Prva u modernoj istoriji Rusije, Luna-25 autonomna stanica, na putu ka Mesecu,...

Prva u modernoj istoriji Rusije, Luna-25 autonomna stanica, na putu ka Mesecu, u potrazi za vodom

1
luna 25 lansiranje
luna 25 lansiranje
google news

Sa kosmodroma Vostočni u Amurskoj oblasti, 11. avgusta u 2.11 časova uspešno je lansirana ruska raketa-nosač Sojuz-2.1b sa lunarnom stanicom Luna-25.

U piranju je istorijski trenutak za Rusiju, pošto je ovo prva ruska ekspedicija na Mesec u poslednjih 47 godina.

Russia launches Luna-25 mission in race to sample moon's south pole

Stanica Luna-25 će morati da prikuplja i analizira tlo, kao i da sprovodi dugoročne studije, uključujući proučavanje mesečeve egzosfere. Dok su dosadašnja sovjetska lunarna vozila sletala samo u ekvatorijalnu zonu Meseca, planirano je da Luna-25 izvrši meko sletanje u blizini Južnog pola sa teškim terenom.

Očekuje se da će letelica sleteti na površinu Meseca 21-25. avgusta u oblasti severno od kratera Boguslavski.

„Posebno je važno što je ovo nova stranica u praktičnom istraživanju Meseca. Ovaj posao ćemo obaviti zajedno sa našim kineskim kolegama – ovo je početak prve faze dugoročnog lunarnog programa“, rekao je šef Roskosmosa Jurij Borisov. Takođe je dodao da će Mesec u budućnosti biti lansirna platforma za istraživanje dubokog svemira.

luna 25 u kosmodromu vostocni
Kosmodrom Vostočni

Njegov let na Mesec odvijaće se u nekoliko etapa, saopštio je Roskosmos:

  • Prva je postavljanje stanice na potrebnu putanju leta.
  • Druga faza je let na Mesec. Luna-25 će se okrenuti ka Suncu sa svojim solarnim panelima kako bi dopunio rezerve energije.
  • U završnoj fazi leta, Luna-25 će ući u satelitsku orbitu i leteti oko Meseca na visini od 100 kilometara.

Meko sletanje na Mesec trebalo bi da bude ključna faza cele misije. U slučaju uspeha, Luna-25 će usmeriti svoje antene ka Zemlji i prionuti na posao. Ekspedicija će trajati godinu dana.

Ranije je vodeći istraživač Instituta za svemirska istraživanja Ruske akademije nauka potragu za vodom na Mesecu nazvao superzadatkom misije. Pored toga, stanica će analizirati sastav zemljišta i izvršiti niz jedinstvenih studija.

Poslednja sovjetska letelica, Luna-24, poslata je na Zemljin satelit 1976. Njen glavni zadatak je bio prikupljanje uzoraka lunarnog tla, od kojih je 170 g uspešno dopremljeno na Zemlju. Nakon proučavanja uzoraka, naučnici su sugerisali da lunarno tlo može sadržati vodu u koncentraciji od 0,1% težine.

luna 25 roskosomos
luna 25 roskosomos

Lansiranje Lune-25 je simboličan događaj za savremenu Rusiju, koji označava novu etapu ruskih svemirskih istraživanja ali i važan signal ruske moći za konkurente Moskve na Zemlji.

Međutim, amateri kijevske propagande treba da veruju da je savremena lunarna stanica napravljena od mašina za pranje veša i mikrotalasnih pećnica koje su ruski vojnici ukrali u Ukrajini.

1 KOMENTAR

  1. Ljudi moraju da razumeju koliko je ovo važno. Nije u pitanju samo odličan propagandni potez (zamislite samo, lansirati raketu na Mesec usred rata i sankcija), nego je stvar u tome da Mesec postaje legitimno poprište sukoba i nadmetanja velikih sila. Rusi su naglasili praktičan aspekt misije, naime potraga za vodom u Mesečevom tlu. To je važno zbog toga što razlaganjem vode dobijate vodonik i kiseonik, a to su osnovne komponente raketnog goriva! To znači da buduće misije na Mesec mogu da budu praktičnije i jeftinije, jer će se gorivo dobijati na samom Mesecu, nema potrebe da ga nosite sa sobom. Takođe je važno zbog budućih letova na Mars, za šta će Mesec poslužiti kao svojevrsna “odskočna daska”. Ilon Mask i njegov “Spejsiks” su itekako zainteresovani za kolonizaciju svemira (sećate se onog dokumentarno-igranog serijala na Nacionalnoj Geografiji od pre par godina?). Kamo lepe sreće kada bi Ameri i Ruje sarađivali na ovom epohalnom projektu! Postoji još jedan aspekt ovih misija, o čemu se ne govori često: Mesečevo tlo je obogaćeno helijumom-3, koji je tu dospeo zahvaljujući aktivnosti Sunčevog vetra. Na Zemlji ovog izotopa helijuma praktično nema, a izuzetno je važan kao gorivo u određenim tipovima termonuklearnih (fuzionih) reaktora. Fuzija je u svakom slučaju energija budućnosti (u perspektivi, u narednih nekoliko decenija), a Kina je naročito odmakla u eksperimentima sa fuzijom, tako da rusko-kinesko partnerstvo u ovakvim misijama uopšte nije slučajnost.

KOMENTARIŠI

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Exit mobile version