Da li je u toku priprema za novi preokret u ukrajinskom sukobu?
Dok međunarodna diplomatija pokušava da otvori prostor za pregovore o okončanju rata u Ukrajini, Severnoatlantski savez beleži rekordnu aktivnost izviđačke avijacije iznad Crnog mora i severozapadnih regiona Ruske Federacije.
Prema informacijama sa sajta Flightradar24, trenutno su pod intenzivnim nadzorom NATO aviona oblasti Smolensk, Pskov, Lenjingrad, Murmansk i Republika Karelija. Operaciju sprovode Boeing RC-135V Rivet Joint i Bombardier Challenger 650, oba specijalizovana za elektronsko izviđanje i presretanje signala.
U isto vreme, nad Crnim morem aktivan je avion za rano upozoravanje Boeing E-3A Sentry, a u njegovoj neposrednoj blizini nalaze se dva francuska tankera Airbus A330 MRTT, kao i par lovaca Rafale čiji transponderi povremeno nestaju sa radara.
Pored francuskih aviona, u misiji je zabeležen i britanski izviđački avion RC-135W Rivet Joint, što dodatno pojačava sumnje u ozbiljnost nadgledanja južnog fronta.
Ova aktivnosti izazivaju dodatnu zabrinutost, jer se sličan obim NATO izviđanja u Crnomorskom regionu beležio neposredno pre ukrajinskih udara na Krim.
U fokusu i Severozapad Rusije — slučajnost ili diplomatski pritisak?
Značajno je i to da se intenzivno izviđanje poklapa sa posetom specijalnog izaslanika Donalda Trampa, Stiva Vitkofa, koji se 11. aprila pojavio u Sankt Peterburgu.
Prema navodima portala Axios, nije isključena mogućnost susreta sa Vladimirom Putinom, što dodatno geopolitičku situaciju čini neizvesnijom.

Dok Kremlj ne komentariše detalje, prisustvo velikog broja NATO izviđačkih aviona na ruskim granicama može se tumačiti kao signal upozorenja – i ka Moskvi, i ka Trampovoj administraciji, koja je najavila novu diplomatsku ofanzivu.
SAD dale Rusiji rok od nekoliko nedelja za odluku o mirnom rešenju
Vašington ne planira da dozvoli da se mirovni proces u Ukrajini oduži mesecima – poručila je portparolka Stejt departmenta Tami Brus na brifingu održanom 10. aprila 2025. godine. Prema njenim rečima, administracija predsednika Donalda Trampa očekuje brze i konkretne rezultate, a rokovi se mere nedeljama, a ne mesecima ili godinama.
Izjava je data u kontekstu aktuelnih američkih napora da se postigne prekid vatre između Rusije i Ukrajine, što u ovom trenutku predstavlja ključni prioritet spoljne politike SAD.
Brus je naglasila da je državni sekretar Marko Rubio više puta isticao potrebu za hitnim razjašnjenjem ruskih namera.
„Saznaćemo u narednim nedeljama koliko je Rusija ozbiljna po pitanju mirovnog procesa. Ovo nije situacija u kojoj ćemo čekati pola godine ili duže“
rekla je Brus, prenoseći stav sekretara Rubija.
Predstavnica Stejt departmenta dodatno je pojasnila da je Tramp, u kontaktima sa ruskim rukovodstvom, fokusiran isključivo na postizanje prekida vatre.
„Dok se taj cilj ne ostvari, neće biti nikakve dalje dinamike u dijalogu“
poručila je ona, naglašavajući oštru liniju američke administracije prema pokušajima odugovlačenja.

Trenutni stav SAD odražava želju Bele kuće da izbegne duge i neproduktivne pregovore, koji bi zaraćenim stranama omogućili pregrupisavanje i snabdevanje novim oružjem. Tami Brus je podsetila da je Tramp još tokom kampanje obećavao da će doneti mir Ukrajini – iako su prvobitne najave o rešavanju konflikta „za 24 časa“ zamenjene realističnijim pristupom.
Sada američka administracija primenjuje diplomatski pritisak i jasno definisane vremenske okvire kako bi primorala Moskvu i Kijev da preduzmu konkretne korake ka deeskalaciji.
Sad kad počnu Ukrajinci da gruvaju, rusi bece znati sto ih je snašlo