Evropska unija priprema istorijsku inicijativu u oblasti odbrane, koja će predstavljati najveći vojni projekat od kraja Hladnog rata. Plan EU predviđa ulaganje stotina milijardi evra kako bi se ojačala evropska bezbednost i strateška autonomija.
Prema informacijama Bloomberga, novi bezbednosni sistem biće tema vanrednog samita EU, koji će se održati 6. marta u Briselu.
Predsednica Evropske komisije Ursula von der Leyen opisala je ovaj plan kao “stratešku inicijativu ponovnog naoružavanja Evrope.”
“Ovakva potreba javlja se samo jednom u generaciji,” naglasila je von der Leyen.
Glavni stubovi strategije reoružavanja Evrope
1. Fiskalne reforme za veće odbrambene budžete
Evropska komisija predlaže relaksaciju fiskalnih pravila, što bi omogućilo da vojne investicije ne budu deo ograničenja državnog budžeta. Prema Bloombergu, ova promena mogla bi da omogući prikupljanje do 160 milijardi evra za odbranu.
2. Fond za zajedničke vojne investicije
EU planira osnivanje novog mehanizma zajedničkog finansiranja u koji će sve članice doprinositi. Ovaj fond će se koristiti za ulaganje u ključne vojne projekte, uključujući:
- Sisteme integrisane protivvazdušne odbrane (PVO)
- Sisteme dalekometnih preciznih udara
- Raketne tehnologije i bespilotne letelice
- Primenu veštačke inteligencije u vojnoj industriji
3. Veća finansijska fleksibilnost Evropske investicione banke (EIB)
EU planira da ublaži restrikcije koje trenutno sprečavaju Evropsku investicionu banku da finansira projekte koji nisu “dvostruke namene” (civilno-vojni). Ovime bi se omogućilo da banke i privatni investitori plasiraju više kapitala u odbrambeni sektor, čime bi se obezbedila dodatna sredstva za modernizaciju vojne industrije.
Predstavljanje nove strategije odbrane
Komesar za odbranu Andrius Kubilius i visoki predstavnik EU Kaja Kallas predstaviće zvanični evropski plan industrijske odbrane 19. marta. Jedna od ključnih tema biće i predlog von der Leyen za preusmeravanje neiskorišćenih EU fondova, uključujući deo sredstava iz paketa za ekonomski oporavak nakon pandemije COVID-19.
Francuska zagovara ulaganje ovih sredstava u PVO sisteme, vojnu upotrebu veštačke inteligencije i svemirsku tehnologiju, dok Poljska i baltičke države insistiraju na jačanju zaliha municije i zaštiti istočne granice EU. Holandija se zalaže za razvoj pomorske bezbednosti i unapređenje vazdušne odbrane.
NATO ciljevi i evropska strateška autonomija
Jedno od ključnih pitanja biće kako će nova EU strategija odbrane uticati na ciljeve NATO-a. Sve članice NATO-a obavezne su da izdvajaju 2% BDP-a za odbranu, ali još nije jasno da li će EU ulaganja u ovaj fond biti deo NATO budžeta ili odvojena strategija. Ova tema će biti centralna u pregovorima između EU i SAD, posebno u svetlu nepredvidive spoljne politike predsednika Donalda Trampa, koji preispituje američku podršku NATO-u.
Zašto se Evropa ponovo naoružava?
EU intenzivira napore na jačanju vojnih kapaciteta pod izgovorom:
- Ruska operacija u Ukrajini
- Nepredvidivost američke politike pod Trampovim vođstvom
Donald Tramp je više puta dao izjave koje dovode u pitanje dugoročnu posvećenost SAD NATO-u, što je izazvalo nesigurnost među evropskim saveznicima. Dok se Rusija neprekidno naoružava i nastavlja vojnu ofanzivu u Ukrajini, Evropa “više ne može da se oslanja isključivo na američku zaštitu”.
“Zaštita Evrope pre svega je odgovornost same Evrope,” izjavila je Ursula von der Leyen na GLOBSEC forumu.
“Odbrambena unija” – nova realnost EU
Ursula von der Leyen se zalaže za transformaciju EU u “uniju odbrane.” Njen plan uključuje:
- Veće izdvajanje za vojnu industriju
- Zajedničke investicije u visokotehnološke projekte
- Jedinstveno evropsko tržište oružja
- Unifikovan sistem vazdušne odbrane
Prema britanskom Financial Times, EU bi mogla preusmeriti čak 392 milijarde evra iz Kohezionog fonda kako bi podržala evropski vojni sektor.
Ukoliko EU sprovede ove planove, to bi moglo označiti najveću vojnu transformaciju kontinenta od Hladnog rata.
Zaključak: EU kreće ka vojnoj samostalnosti
Sa rastućim pretnjama sa istoka i sve većom nesigurnošću u vezi sa američkom politikom, Evropska unija se sprema za novo doba – doba vojne samostalnosti. Uvođenjem fiskalnih reformi, zajedničkog vojnog fonda i novih finansijskih instrumenata, EU jasno pokazuje da želi snažniju i nezavisniju bezbednosnu strategiju.
Da li će ovaj plan ojačati Evropu ili dodatno produbiti razlike među članicama? Odgovor ćemo dobiti već u martu 2025. godine. Umeđuvremenu, EU je dala procenu koliko godina će joj biti potrebno godina da potpuno zameni SAD u odbrani protiv Rusije.
Upravo je to i cilj – kao što je i Dvajt Ajzenhauer otkrio pretnju od vojne industrije na kraju svog mandata (početkom 60-tih, pre Kenedija koji je zbog toga i eliminisan od CIA) – sve je dogovoreno, Ameri su previše uložili u SSSR, sa sada Rusiju, i skorije vreme Kinu, kao svoje najveće neprijatelje i egzistencijalne pretnje – što preko Holivuda i fimova, što preko druge medijske propagande, sve sa ciljem što većih ulaganja u vojnu industriju. Pogledajte samo koliko je US budžet za vojsku, Mask je nastao i proguran na vrh kao zamorče vojne industrije… Sad kad se Ameri povlače iz Evrope u solidnoj meri i preusmeravaju svoje vojne kapacitete na Kinu, evropska vojna industrija treba da uzme deo kolača. Rusi će naravno zbog te “pretnje” da i dalje pumpjau svoju vojnu industriju… vuk sit, a vojna industrija na broju i skida kajmak. Sve je dogovoreno!
Ma ne lupaj. To je zapadna propaganda. Previše gledaš američke medije.
Pre nego što kažeš da neko lupa, daj argumente. Batali te odokativne procene, to prodaj bezmozgašima iz Gušana koji priju pivo pred prodavnicom i umišljaju da su selektori i vojskovođe, za ostale crno na belo. Ovo što pričam ima dobru potvrdu i činjenicama, nisam ni ja izmislio, već pratim i upoređujem. I uopšte ne pratim zapadne medije, jer i da hoću, ne mogu da slušam te gluposti. Slušam nezavisne procene sa svih strana. A ti ako misliš da je pogrešno, reci zašto, spasi me zablude. Ako nemaš odgovor, najbolje ćuti, deluješ mnogo ozbiljnije i pametnije.
Војни расходи су веома важни у капиталистичким привредама. Није у питању само остварења профита и екстра профита већ се ради о остваривању равнотеже понуде и тражње и изравнавању криве цикличног кретања капиталистичке привреде ради избегавања великих криза које су законите у овој привреди. Другим речима, ако нема стварног тј. реалног противника способног и спремног да угрози неко капиталистичко друштво, ствара се фиктивни. Интересантно је да на Економском факултету постоји један дипломски рад на ову тему и то из 1990-е године тј. непосредно након пада Берлинског зида и свеопште еуфорије по којој ће сада средства за наоружање и војску да иду у здравство, школство, хуманитарне потребе… а дуге и прелепи једнорози ће летети на све стране и сви ће бити срећни, задовољни до краја живота. У том дипломском се јасно објашњава да је то илузија. Илузија као и прича о крају историје и сличне велике мисли. Једино што може да смањи војне расходе је превазилажење капитализма. Све остало су дуге и једнорози.