Razmeštanje američkih F-16 na Grenlandu, koje je predstavljeno kao deo rutinskih operacija, u stvarnosti je jasan signal vojne dominacije Vašingtona. Ovim potezom, SAD šalju poruku Moskvi, Pekingu i Kopenhagenu da imaju kontrolu nad Arktikom.
Arktik, bogat naftom i gasom, već godinama je žarište geopolitičkih sukoba između SAD, Rusije i Kine. Još dok je bio predsednik, Donald Tramp je čak predlagao da SAD otkupe Grenland kako bi preuzele kontrolu nad vojnim i ekonomskim tokovima u regionu.
Nedavno je američki državni sekretar Marko Rubio izjavio da je primećena povećana aktivnost ruskih vojnih aviona na Arktiku. Iako ruske letelice nisu narušile vazdušni prostor Aljaske ili Kanade, NATO je brzo reagovao, podigavši borbene avione u pripravnost.
Među njima su bili:
- Dva CF-18 iz Kraljevskih kanadskih vazdušnih snaga
- Dva američka F-35A
- Avion za rano upozoravanje E-3 AWACS
- Tankerski avion KC-135
Iako NATO nije zvanično označio rusku aktivnost kao pretnju, ubrzo su dva američka F-16 raspoređena na Grenland, što se tumači kao odlučna reakcija SAD.
Povratak Trampove strategije – Grenland ponovo u fokusu
Nekada bi ovakav događaj prošao neopaženo, ali posle Trampovog reizbora, Grenland ponovo dobija strateški značaj za SAD.
Ključni razlozi:
- Otopljavanje Arktika otvara nove brodske rute i pristup ogromnim prirodnim resursima.
- Kina aktivno ulaže u grenlandsku infrastrukturu i rudarstvo, što zabrinjava SAD.
- Danska nije u mogućnosti da vojno zaštiti Grenland, pa je američko prisustvo ključni faktor odvraćanja.
Danska nije zadovoljna američkim ambicijama
Kada je Tramp 2019. predložio kupovinu Grenlanda, danska premijerka Mete Frederiksen odbacila je ideju kao apsurdnu. Međutim, sada su pregovori s Vašingtonom postali znatno napetiji.
Danska nema dovoljno vojnih resursa da zaštiti svoju teritoriju na Grenlandu. Čak i sa planiranim proširenjem flote od 37 F-35, Kopenhagen ne može samostalno kontrolisati arktički vazdušni prostor.
To ostavlja prazninu u bezbednosnom poretku, koju SAD rado popunjavaju.
Trampova administracija želi Grenland po svaku cenu
Na 30. januara, Marko Rubio je izjavio:
„Grenland nije samo teritorija – to je pitanje nacionalne bezbednosti. Predsednik Tramp jasno je stavio do znanja da želi da SAD preuzmu kontrolu nad ovim regionom.“
Rubio je dodao:
„Kina će pokušati da na Grenlandu ponovi scenario iz Panamskog kanala. Ako ne delujemo sada, izgubićemo ovu stratešku poziciju.“
Za sada, Kina nije odgovorila, ali se geopolitička situacija na Arktiku brzo menja.
Zašto su SAD rasporedile F-16 na Grenlandu?
Američki vojni analitičari tvrde da razmeštanje F-16 ima i operativnu i taktičku logiku:
✔ F-16 je višenamenski borbeni avion sa savršenom ravnotežom između brzine, dometa i prilagodljivosti, što ga čini pogodnim za operacije u Arktiku.
✔ Proverena sposobnost u vazdušnim i kopnenim napadima čini ga efikasnim protiv neočekivanih pretnji.
✔ Niži operativni troškovi u poređenju sa F-35, omogućavaju dugotrajno prisustvo bez prevelikog logističkog opterećenja.
✔ Dugotrajna operativna izdržljivost zahvaljujući mogućnosti vazdušnog dopunjavanja gorivom.
✔ Ojačan dizajn omogućava rad u ekstremnim arktičkim vremenskim uslovima.
Šira geopolitička slika – NATO, Rusija i Kina u trci za Arktik
📌 SAD i NATO žele da Grenland postane ključna baza za nadzor Arktika.
📌 Rusija intenzivira vojnu prisutnost u regionu, reaktivirajući stare sovjetske baze i razvijajući novi protivvazdušni sistem.
📌 Kina ulaže milijarde dolara u rudarske i infrastrukturne projekte na Grenlandu, pokušavajući da se dugoročno pozicionira.
U ovom trenutku, Danska balansira između savezništva s NATO-om i očuvanja suvereniteta, dok Vašington preduzima agresivne korake ka povećanju kontrole.
Zaključak – Budućnost Grenlanda u globalnoj bezbednosnoj politici
Rastuće tenzije na Arktiku znače da će Grenland igrati ključnu ulogu u međunarodnim vojnim i ekonomskim interesima.
✔ SAD žele dominaciju nad regionom i neće odustati od planova za Grenland.
✔ Danska se suočava s ozbiljnim vojnim i političkim izazovima.
✔ Rusija jača vojno prisustvo, dok Kina koristi ekonomski uticaj da osigura dugoročnu prisutnost.
Geopolitika Arktika se menja brže nego ikada – pitanje je ko će prvi preuzeti punu kontrolu nad ovim regionom.
Neka samo oni pokazuju svoje pravo i prijavo lice svima koji su mislili da je Amerika dobra strana i kako oni nisu okupatorska nacija. Sve će ih ovo koštati skupo.