Naslovna Novosti Da li će Ukrajina dronovima ugrožavati ruske baze čak na Uralu pa...

Da li će Ukrajina dronovima ugrožavati ruske baze čak na Uralu pa i Arktiku?

8
sokol 300
sokol 300
google news

Prema nekoliko ukrajinskih i evropskih izvora, Kijev će uskoro biti u stanju da koristi „maratonske“ bespilotne letelice velikog dometa koje mogu da napadnu Ural i Arktik.

Nedavno su Oružane snage Ukrajine prvi put bespilotnim letilicama napale ciljeve u Tatarstanu. Mete su bile udaljene 1300 km od linije fronta. Za jedan od napada korišćena je ukrajinska bespilotna letelica UJ-22.

Ranije se verovalo da je njegov domet 800 km. Očigledno, nova modifikacija sa dodatnim rezervoarima za gorivo znantno je povećala domet ove UAV. Za drugi napad korišćen je dron, napravljen na bazi ukrajinskog ultralakog aviona Aeroprakt A-22 „Leteća lisica”.

Ukrajina će već tokom ove godine moći da koristi bespilotne letelice sa dometom preko 2000 km. Ovim će nadoknaditi nedostatak raketa srednjeg i dugog dometa. Prema izvoru nemačkog časopisa Bild „rakete su stvar prošlosti a bespilotne letelice su budućnost…”

Do kraja godine, 10 proizvođača će ukrajinskim snagama isporučivati bespilotne letelice dometa do 2.500 km. Istovremeno, kijevski konstruktorski biro „Luč” razvio je bespilotnu letelicu Sokol-3000, sa dometom do 3.300 km.

bild da li ce ukrajina dronovima ugrozavati ruske baze cak na uralu pa i arktiku
bild da li ce ukrajina dronovima ugrozavati ruske baze cak na uralu pa i arktiku

To znači da bi Ukrajina novim oružjem mogla da napada ciljeve čak i u oblasti Murmanska, gde je stacionirano oko 80 vojnih baza, uključujući i aerodrom Olenja na poluostrvu Kola – bazu strateških bombardera.

Naime, navedeni domet drona Sokol-300 mogao bi da dovede u opasnost ruske bombardere raspoređene na krajnjem severu, koji se sve češće uključuju u operacije na ukrajinskom frontu. Izveštaji sugerišu da je ruski napad velikih razmera 7. februara izvršilo devet bombardera koji su poleteli sa Olenje.

Satelitski snimci od 6. februara otkrivaju intrigantne detalje. Očigledno, devet bombardera Tu-95 je poslato iz Olenje, sa ciljem dejstva po Ukrajini. Njihova ruta je zabeležena preko Kaspijskog mora i Saratovske oblasti. Zanimljivo je da su naknadni satelitski snimci od sledećeg dana, 7. februara, pokazali da se šest od devet Tu-95 vratilo u Olenju.

Međutim, mesto dislokacije preostala tri bombardera je ostalo nepoznato, što sugeriše da su se možda preselili u druge baze. Nedavni satelitski snimci od 7. februara otkrili su dodatne informacije: ruske vazdušne snage su, osim Tu-95, rasporedile najmanje osam strateških bombardera Tu-22M3.

Štaviše, Tu-134UBL, impresivna kombinacija postrojenja za obuku i laboratorije borbene avijacije, takođe su stupile u akciju. Ruski A-50 bio je prizemljen u Belorusiji i, na opšte iznenađenje, ukrajinski dron ne samo da je preleteo, već ga je i fotografisao, pa čak i sleteo na njega pre nego što je ponovo poleteo. Ali to je samo jedan aspekt priče.

Koliko je ruskih energetskih rafinerija pogođeno dronovima poslednjih nedelja? Koliko je vazdušnih baza ruskih snaga precizno gađano dronovima? Odgovori na ova pitanja su – dosta. Znači, ukoliko Ukrajinci aktiviraju „maratonske“ dronove, opasnost po Ruse se samo povećava.

O kakvim ukrajinskim „novitetima“ se zapravo radi?

UJ-22 Airborne

Ukrajinska kompanija sa ograničenom odogovornošću iz Kijeva, Naučno-proizvodno preduzeće „Ukrdžet“ je još na međunarodnoj izložbi „Oružje i bezbednost-2021“ prvi put javnosti prikazala svoj udarni višenamenski BPLA Uj-22 Airborne.

UJ-22 asocira na minijaturni avion dometa do 800 km, sposoban da napda stacionarne ciljeve.  Airborne može da nosi do 20 kg ubojnih sredstava ili drugog korisnog tereta.

uj 22 1
uj 22 1

Letilica se prvenstveno može koristiti za traženje, aktiviranje i lociranje neprijateljske protivvazdušne odbrane pre nego što se u isto područje lansiraju sposobniji i skuplji dronovi ili projektili. No, podjednako je korisna i u akcijama traganja i spasavanja.

Maksimalni domet kontrolisanog leta, odnosno, funkcionalne radio veze između komandnog centra i drona  iznosi 100 km. Komunikacija se prenosi preko šifrovanog kanala. Na daljinama većim od 100 km, BPLA radi autonomno prateći unapred programirane koordinate i elevaciju.

Zanimljivo je da postoji sistem autopilota koji omogućava let bez GPS signala. Ova funkcija je zgodna kada neprijatelj koristi elektronske mere ometanja. U bespilotnom režimu dron može da leti u bilo koje doba dana i sezone, pa čak i u nepovoljnim vremenskim uslovima.

Airborne ima ugrađenu kameru od 64 megapiksela, koja prenosi slike u realnom vremenu do zemaljske stanice.

Osposobljen je da ponese ukupno 20 kg korisnog tereta, odnosno, razne bombe slobodnog pada, četiri minobacačke mine 82 mm ili šest raketa PG-7VM ručnog protivtenkovskog raketnog bacača RPG-7. Ukrdžet je navodno razvila sopstveni softer za sistem, koji omogućava preciznost pogađanja ciljeva sa visine od 700 metara u krugu prečnika manjeg od 10 metara.

No, kada je u pitanju naoružanje, proizvođač prvenstveno preporučuje sopstvenu lutajuću municiju  UJ-31 Zlyva sa bojevim glavama rakete PG-7VM, a koja bi se nosila ovešena ispod Uj-22 Airborne.

naoruzanje uj 22
naoruzanje uj 22

Zanimljivo je da dron nije dizajniran da se vrati na polaznu poziciju sa naoružanjem. Naime, ako se ne pronađe zadata meta, municija se ispušta na sigurno mesto pre sletanja. Istina, proizvođač tvrdi da postoji i mogućnost vraćanja Uj-22 sa naoružanjem ali se to ne preporučuje u praksi.

UJ-22 ima izdržljivost leta 6-7 sati. Za postavljanje drona potrebno je 10 minuta a nominalno je potrebna površina za poletanje od 100 metara. No, operativno iskustvo pokazalo da je za poletanje dovoljna i površina od 50-60 metara. Poletanje i sletanje se obavljaju u poluautomatskom režimu.

Nakon što se dron uspešno spusti, potrebno je 5 minuta da se pripremi za transport. U akciji, dronom upravlja zemaljska posada od 2 člana, uključujući pilota i operatera korisnog tereta.

Osim njih, postoje još 2 operatera, koji rukuju dronom i obavljaju sva neophodna održavanja pre leta. Zemaljska stanica može biti postavljena na brzo pokretnom vozilu. Jedna zemaljska stanica rspolaže 2-3 ove bespilotne letelice. 

A-22 „Foxbat“

A-22 „Leteća lisica“ (Foxbat) je dvosedi ultralaki visokokrilni avion, razvijen u kompaniji sa ograničenom odgovornošću „Aeroprakt“ iz Kijeva (Poljevaja ulica 24), kojom rukovode Jurij Jakovljev i Oleg Litovčenko.

aeroprakt a 22
aeroprakt a 22

Trup letilice je potpuno metalni, osim haube motora, obloga blatobrana i točkova koji su napravljeni od plastike. Trap je zasnovan na konfiguraciji stajnih organa tipatricikl i ne uvlači se. Krilo je pokriveno tkaninom. Motor je klipni, vazdušno hlađen, sa trokrakim propelerom. 

  • maksimalna brzina letilice: 220 km/h; 
  • brzina zaustavljanja (sa zakrilcima): 55 km/h;
  • brzina krstarenja pri 4300 o/min: 130 km/h;
  • maksimalni domet leta (90 litara goriva): 580 km;
  • maksimalno trajanje leta (90 litara goriva): 4,30 h;
  • brzina penjanja (ISA, nivo mora): 3 m/s;
  • Rotax 912 motor: 100 KS;
  • raspon krila: 9,55 m;
  • dužina: 6,23 m;
  • visina: 2,4 m;
  • površina krila: 12,62 m²;
  • maksimalna težina pri poletanju, kopno/na plovcima: 450/450 kg.

Sokol 300

Ukrajinsko istraživačko-proizvodno preduzeće, konstruktorski biro „Luč“ (Kijev, Jurija Iljenka, 2), na čijem čelu je poznati naučnik, specijalista u oblasti automatizovanog upravljanja vazduhoplovnom specijalnom opremom i kontrolisanim uređajima visokopreciznog oružja Oleg Petrovič Korosteljov, razvilo je novi dron dugog dometa pod nazivom Sokol-300.

U „Sokol-300“ su ugrađene komponente i sistemi preuzeti sa ranijih ukrajinskih rešenja. Tako su sistem kontrole leta, inercijalni sistem, sistem napajanja motora, određivanje cilja i kontrolni centar, pozajmljeni sa protivbrodske krilate rakete PKR P-360 MC „Neptun“ koju je razvila kompanija „Arsenal”.

S druge strane, žiro-stabilizovana optika – elektronska nišanska stanica za navođenje i sistem vešanja rakete sa helikopterskog protivoklopnog raketnog sistema Barijera-V.

Dron može da nosi radar sa sintetičkim otvorom zajedno sa malom radarskom stanicom, što znači da je prilikom skeniranja tla sa visine od 5 km, tačnost radara 30×30 cm.

Sokol-300 je dug 8,5 m, a sa punim rasponom krila dostiže i širinu do 14 metara. Nosivost koju ovaj dron može da ponese je do 300 kg. Prema infografici koju je UBM objavio na Tviteru, dron može da dostigne maksimalnu visinu od nešto više od 9 km i ima domet od 3300 km. Međutim, UBM tvrdi da je maksimalna visina leta zapravo čak 12 km.

„Sokol-300” može da se pokreće sa više tipova motora. To uključuje ukrajinske MS-500-05C/CE i AI-450T2, kao i austrijski Rotax 914. Težina drona pri poletanju kao i njegov domet u direktnoj su koreliraciji sa tipom ugrađenog motora.

sokol 300
sokol 300

Modifikacija opremljena ukrajinskim motorom AP-450T2 može preći razdaljinu do 1300 km dok varijanta sa Rotax 914 dostiže domet i do 3300 km. Istovremeno, maksimalna poletna masa drona, u zavisnosti od modifikacije, kreće se od 1130 kg do 1225 kg. 

Dron je opremljen raketama RK-10, P2-M i RK-2P, sposobne da gađaju ciljeve na udaljenosti do 10 km. 

Zanimjivo je da se insinuira da je Sokol-300 veoma sličan sa turskim Bayraktarom pa čak vlada pretpostavka da je i nastao nadogradnjom turskog drona koji su Rusi počeli uspešno da obaraju.

8 KOMENTARA

  1. Za takve letove potrebna je satelitska navigacija koju ukraina nema. Formula je prosta: ukronacisti ispale dron a dalje ga preuzimaju natonacisti preko satelita i vode do cilja. Rusi imaju lek za to ali ga i dalje ne koriste. Ako uskoro ne preduzmu nešto gorko će se kajati.

    14
  2. Vec se vide rezultati po unistenim rafinerijama nafte i tvornicama vojne opreme..ne sumnjam da ce se koristiti i po vojnim bazama Ruskih oruzanih snaga..pogotovo na severu odakle stizu Kinzali..

    3
    107
  3. I ukrajina pravi te dronove,vi ste ti zapadni smradovi sto dolijevate ulje na vazru,samo se trebate zapitati dokle će Putin imati više strpljenja

    44

KOMENTARIŠI

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Exit mobile version