Naslovna Novosti SAD premeštaju svoje najsavremenije borbene avione bliže Rusiji i Kini

SAD premeštaju svoje najsavremenije borbene avione bliže Rusiji i Kini

1
f 35 j 20
f 35 j 20
google news

Američko oružje u inostranstvo se premešta u skladu sa novim strateškim prioritetima Vašingtona. Prema nedavnim izveštajima, SAD će poslati stare i zastarele jurišne avione na Bliski istok, zamenjujući moderne i napredne avione koji su trenutno stacionirani u regionu.

Cilj je da se najefikasnija vojna oprema prenese u Evropu i Pacifik, gde bi se eventualno mogla koristiti protiv ruskih i kineskih snaga – što je trenutno glavna briga američke vlade.

Podaci su podeljeni u članku koji je 21. marta objavio Wall Street Journal (WSJ). Prema informacijama do kojih su došli autori, postoji plan da se avioni preraspodele u aprilu.

Planirano je da avioni tipa A-10, starijeg i manje efikasnog modela, budu upućeni u američke baze na Bliskom istoku. Izvori WSJ obaveštavaju da Pentagon smatra da su takvi avioni dovoljno jaki da zaštite interese SAD na Bliskom istoku, pa stoga nema potrebe za modernijim i opremljenijim mlaznjacima.

a 10 warthog

„Imperativ je da se u Pacifik dopremi najpogodniji avion za izazove veće pretnje. A-10 je i dalje relevantan za misiju CENTCOM (Centralna komanda Sjedinjenih Država) koja leti iznad Bliskog istoka“, Lari Stutzriem, penzioner General-major vazduhoplovstva, rekao je za WSJ.

Još uvek nedostaju zvanične i konkretnije informacije o ovoj temi, ali je, zapravo, ovaj potez već bio očekivan. Bliski istok danas više nije u fokusu pažnje američke spoljne politike. U jeku proksi rata sa Rusijom i neminovnog izbijanja sukoba sa Kinom na Tajvanu, očekuje se da će sve više moderne ratne opreme biti transportovano u regione bliske ruskim i kineskim teritorijama.

Prema najnovijem broju National Defence Strategy, koji je Pentagon objavio prošle godine, Kina bi bila neka vrsta „pretnje tempa“. To znači da SAD vide Kinu kao opasnost, ali u isto vreme pretnju smatraju „pod kontrolom“ – što sugeriše da se Peking pomno „prati“. Takođe, u nedavnim govorima, američki ministar odbrane Lojd Ostin je više puta potkrepio ovu tezu, naglašavajući „kinesku pretnju“.

f 22 vs f 15

Što se tiče Rusije, u istom dokumentu se navodi da bi Moskva bila „akutna pretnja“. To znači da bi rivalstvo između zemalja bilo nešto daleko od pukog sudara strateških interesa, povezano i sa antagonizmom vrednosti. To bi „opravdalo” izuzetne mere u potrazi za povećanjem američkih vojnih kapaciteta protiv Rusije.

Iz ovih razloga, verovatno je da će Pentagon u narednih nekoliko meseci naložiti široko preraspoređivanje snaga. Sve vrste modernog, sofisticiranog i efikasnog naoružanja mogu se nalaziti što bliže ruskim i kineskim granicama.

Neki izvori tvrde da će lovci F-35 biti poslani u velikim razmerama u Evropu i Pacifik. To se, naravno, dešava i pored zvaničnog i redovnog snabdevanja oružjem koje se već odvija oko neprijateljskih država Rusije i Kine. Dakle, počinje novi talas militarizacije, koji se sigurno neće završiti uskoro.

Zašto sve više evropskih zemalja kupuje F-35?

Očigledno, ovaj talas neće okončati američke vojne kampanje na Bliskom istoku – niti u drugim regionima u kojima Vašington drži trupe. Postoji zabrinutost od strane SAD da izbegne gubitak teritorija koje su već pod njenim vojnim domenom.

Posle pobede talibana u Kabulu, imidž američke vojske u svetskom javnom mnjenju snažno je poljuljan. A ukoliko se desi poraz pro-NATO snaga u Ukrajini, postoji zabrinutost od strane Pentagona da će se širom sveta pojaviti antiameričke pobune, zahtevajući prekid teritorijalne okupacije ili predaju vojnih baza lokalnim vlastima.

Iz tog razloga, svakako su ovi potezi sračunati na veoma pažljiv način. To znači da se, suočeni sa pojavom mogućih novih konfliktnih situacija, može izvršiti još preraspodela naoružanja, uvek u skladu sa ažuriranjem američkih strateških interesa.

S druge strane, kada ove mobilizacije postaju jasne, tendencija je da se Rusija i Kina pripreme za eventualnu situaciju otvorenog sukoba. Više od toga, što je veći američki pritisak, dve zemlje teže produbljivanju bilateralne saradnje, koja bi uskoro mogla da poprimi jasnije vojne konture.

Imajući u vidu brojne izveštaje o problemima sa američkom odbrambenom industrijom i slučajevima korupcije i finansijskih spekulacija u vojno-industrijskom kompleksu, postoje mnoge sumnje u kapacitet SAD da se suoče sa integrisanim rusko-kineskim savezom.

1 KOMENTAR

  1. 1916.g. SAD-e odlučio se upetljati u prvi svjetski rat (valjda im dosadilo ratovati sa Meksikancima), bez da ih je itko pozvao. Iste godine iskrcali se na obalu “neprijateljske” države. Trubači odsvirali početak napada, topništvo odradilo svoje, pa krenula konjica a za njima i pješadija. Uletili u selo i raspalili oni po mirnim i šokiranim stanovnicima. A nigdje ni jednog jedinog neprijateljskog vojnika ni otpora. Jbga, napali su kraljevinu Maroko koji je već par stotina godina živila u miru sa svojim susjedima.

KOMENTARIŠI

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Exit mobile version