Naslovna Istorija Zabeleške Gavrila Principa

Zabeleške Gavrila Principa

0
Zabeleške Gavrila Principa
Zabeleške Gavrila Principa
google news

U Arhivu Srbije u Beogradu je 15. decembra 2014. Bila otvorena izložba ”Rat počinje: 1914 iz Arhiva Srbije”. Na žalost, mediji, koji su redovno pratili niz manifestacija povodom stogodišnjice Prvog svetskog rata, ovoj postavci nisu posvetili dužnu pažnju.

Gavrilo Princip kao zatvorenik br. 995 u Terezijenštatu.
Gavrilo Princip kao zatvorenik br. 995 u Terezijenštatu.

Moguće je da arhivski dokumenti nisu toliko privlačni za publiku kao oružje i ostali vojnički artefakti. No, treba reći da je ovo prvi put da se širokoj javnosti stavlјaju na uvid originalni dokumenti u kojima je zabeležen put ka ratu, prva godina do tada najvećeg svetskog krvoprolića te pobede ali i stradanja Srbije u istom periodu.

Navedimo samo prepisku pred manevre u Bosni i Hecegovini, prve izveštaje o Sarajevskom atentatu, dokumente sa procesa i osudu atentatorima, austrougarski ultimatum, srpski odgovor, telegram o objavi rata, spiskove 1322 kaplara, potresna svedočanstva o zločinima neprijatelјa, originalne dnevnike učesnika u tragičnim događajima i slavnim bitkama na Ceru i Kolubari, pisana rukom najpoznatijih ličnosti srpske istorije prve polovine 20. veka. Posebnu pažnju skreću dva, do sada široj publici nepoznata eksponata.

Prvi je anonimna dojava iz Zemuna o predstojećem atentatu, datirana 17. juna 1914. godine. No, nepoznata ruka je iz teksta uklonila najvažnije detalјe – imena atentatora.   Autentičnost ovog dokumenta svakako zahteva dublјu analizu i istraživanja, pogotovo što je bio upućen Središnjem uredu za kontraobaveštajnu službu u Zagrebu u kome je radio kontraverzni Benjamin-Beno Klobučarić. Poznato je da je austrijska štampa neposredno nakon atentata pisala o tajanstvenoj prijavi koja nikoga nije posebno uzbudila i stavlјena je ad akta. Tada je hrvatski ban Skerlec demantovao postojanje takvog dokumenta. No, Klobučarić je još 1915 godine prvi put potvrdio da je pred atentat dobio dojavu o njegovoj pripremi. Što je još zanimlјivije, on je tokom okupacije Srbije bio na službi u Obaveštajnom odelјenju Generalnog guvermana u Beogradu tako da je imao pristup i originalu prijave koja je čuvana u arhivi zemunske policije.

Stranice dojave o pretnji po bezbednost Franca Ferdinanda za vreme njegove posete Sarajevu, upućena austrougarskim vlastima u Zagreb od austrijskog agenta u Zemunu, 17. jun 1914. Arhiv Srbije
Stranice dojave o pretnji po bezbednost Franca Ferdinanda za vreme njegove posete Sarajevu, upućena austrougarskim vlastima u Zagreb od austrijskog agenta u Zemunu, 17. jun 1914. Arhiv Srbije

No, najviše emocija budi pogled na knjižicu iz vlasništva Gavrila Principa pod naslovom ”Kada se zemlјaci sretnu i druge priče”. Autor ove zbirke novela bila je nemačka književnica Jozefa Moze, poznata i pod pseudonimimima Jasi Torund i Eva Sturm. Jozefa Moze rođena je 1860. godine u malom gradiću Prec severoistočno od luke Kil u Šlezvig-Holštajnu. I samo ime rodnog mesta ima zanimlјivo poreklo; naime, Prec je nastao transformacijom reči  Preec, Porecie, Porec, odnosno, koren leži u slovenskoj reči Porečje ili Poreč. Jozefa je spisatelјski talenat nasledila od majke. No, vaspitavana u strogom katoličkom okruženju, sa obrazovanjem stečenim u ženskoj školi – samostanu Sv. Ursuline u Vroclavu, Jozefa je literarne radove objavlјivala uglavnom pod pseudonimima. Novele ”Kada se zemlјaci sretnu” su štampane u Lajpcigu 1913. godine i jedan od prvih primeraka je na volšeban način dospeo u ruke mladog Gavrila Principa. 

Knjigu ”Kada se zemlјaci sretnu” među prvima spominje Vladimi Dedijer u svom kapitalnom delu ”Sarajevo 1914”. No, verovatno nedovolјno upoznat sa autor(k)om, on ga pripisuje muškarcu – Jasiju Torundeu. 

Poznato je, naime, da je Gavrilo Princip strasno čitao knjige najrazličitijih žanrova – od Černiševskog i Kropotkina do Aleksandra Dime, Valtera Skota i Konana Dojla. Jednom je i sam rekao:”Knjige za mene znače život”. Tako je, izgleda, često listao i novele Jozefe Moze; na prvoj stranici se potpisao punim imenom i prezimenom, dok je na poslednjoj zapisao aforizme Artura Šopenhauera i Fransoa de Larošfukoa, ali i stare arapske poslovice: ”Šta tvoj neprijatelј ne treba da zna, to nemoj reći svom prijatelјu”; ”Ako tajnu prećutim, onda je ona moj rob. Ako je kažem ja sam njen rob”; ”Na drvetu ćutanja visi njegov plod, mir”; ”Ništa ne reći, ništa ne verovati”. Ove misli ukazuju na Principovu introvertnost, ali i na želјu za čuvanjem tajni, verovatno nastalu na osnovu kratkotrajnog životnog iskustva stečenog u jednoj policijskoj državi. Poznato je da su Princip i Grabež, razočarani Čabrinovićevom ”brblјivošću”, 28. maja 1914, u Loznici, pred prelazak granice, Nedelјku oduzeli oružje i uputili ga da sam, na drugom mestu pređe u Bosnu. Prema Bogičevićevim ”Stenografskim zabeleškama glavne rasprave protiv Gavrila Principa i drugova”, Čabrinović je, dajući iskaz o ovom incidentu pred vlastima u Sarajevu, upravo pomenuo prvi Principov citat – staru arapsku poslovicu: ”Šta tvoj neprijatelј ne treba da zna, to nemoj reći svom prijatelјu.”

Potpis Gavrila Principa, njegove beleške i skice na stranicama knjige ''Kada se zemlјaci sretnu''. Arhiv Srbije
Potpis Gavrila Principa, njegove beleške i skice na stranicama knjige ”Kada se zemlјaci sretnu”. Arhiv Srbije

Ispod ovih kratkih citata, Princip je skicirao profil devojke, možda tajne lјubavi koju je upoznao 1911. godine i o kojoj je, kao zatvorenik broj 995 ćelije 33 Male tvrđave u Terezinu pričao dr. Martinu Papenhajmu. Konačno, na zadnjoj strani knjige, namenjenoj ”Reklamnom univerzumu”, Gavrilo je oštrim potezima nacrtao profil nepoznatog muškarca.

  Dečak koji je čitao novele jedne dame vaspitane u strogom duhu katoličke devojačke škole, dečak koji je zapisivao aforizme i poslovice i skicirao lik svoje tajne lјubavi, u svom idealizmu i nacioanlnom zanosu nekoliko meseci kasnije pucaće iz pištolјa, nesvestan da time daje tako želјno očekivano opravdanje ”ratnoj fabrici” sa Balplaca za početak najveće tragedije u dotadašnjoj istoriji.

NEMA KOMENTARA

KOMENTARIŠI

Molimo unesite svoj kometar!
Ovde unesite svoje ime

Exit mobile version